Anušić: U tijeku pregovori za tvornicu streljiva u kalibrima 122 i 155 mm

Hrvatska intenzivno radi na jačanju obrambene industrije i razvoju projekata za proizvodnju streljiva malog i velikog kalibra, rekao je u petak u Osijeku ministar obrane Ivan Anušić, ističući kako je cilj osigurati dugoročnu samoodrživost kroz domaću proizvodnju i tehnološki razvoj.

- Od prvog dana mandata radimo na samoodrživosti kroz vlastitu industriju, tehnologiju i znanja. Trenutno razvijamo projekte za proizvodnju streljiva malog i velikog kalibra, a uključene su dvije različite tvrtke, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić nakon predstavljanja prvog novog niskopodnog tramvaja u Osijeku.

Istaknuo je kako za tvrtku zaduženu za proizvodnju streljiva malog kalibra već postoji lokacija i okvirni plan, dok se za proizvodnju streljiva velikog kalibra, uključujući projektile kalibra 122 i 155 milimetara, još pregovara s potencijalnim investitorima.

Već sada su, kaže, definirani gabariti investicije, broj zaposlenih i predviđena godišnja proizvodnja milijuna komada streljiva.

Vojni proračun Hrvatske za obranu u skladu s NATO-vim smjernicama

Govoreći o vojnom proračunu, ministar Anušić je naglasio kako je Hrvatska ove godine dosegnula izdvajanje od dva posto BDP-a za obranu, u skladu s NATO-vim smjernicama, ali će ta brojka rasti.

- Očekuje se da će NATO tražiti povećanje na tri posto, a vjerojatno i do 3,5 posto, rekao je, dodavši kako je realno da Hrvatska u sljedećih nekoliko godina dosegnemo tu razinu.

Razvoj vlastite obrambene industrije, suradnja sa znanstvenim institucijama

Ministar obrane Anušić također je istaknuo da Hrvatska planira koristiti europske fondove za razvoj vlastite obrambene industrije, uključujući ulaganja u kibernetičke sustave, bespilotne letjelice i dronove.

- Nećemo se oslanjati samo na kupovinu strane tehnologije, već ćemo razvijati vlastite proizvode. Pratit ćemo najnovije tehnologije, uključujući i iskustva s ratišta u Ukrajini, dodao je.

Anušić je naglasio i važnost jačanja suradnje s domaćim poduzećima i znanstvenim institucijama, kako bi Hrvatska mogla postati konkurentnija u području vojne industrije.

- Suradnja s akademskom zajednicom ključna je za razvoj inovacija u obrambenom sektoru. Hrvatska ima znanja i stručnjake koji mogu doprinijeti razvoju novih tehnologija, rekao je ministar obrane.

Tenkovi M-84 ne koriste streljivo u skladu s NATO standardima, Leopard 2A8 budućnost HV-a

Osvrnuvši se na nabavu njemačkih tenkova Leopard, ministar Anušić je pojasnio da se time Hrvatska postupno udaljava od istočne tehnologije, budući da tenkovi M-84 koriste kalibar koji nije u skladu s NATO-standardima. "Leopard je trenutno jedan od najmodernijih tenkova u svijetu i postupno će zamijeniti M-84 u Oružanim snagama RH", dodao je.

Najavio je da se uz modernizaciju tenkovskih snaga razmatra i daljnja nabava oklopnih vozila, kao i unaprjeđenje logističkih kapaciteta Hrvatske vojske.

- Jačanjem kapaciteta u svim segmentima osiguravamo da naša vojska ostane učinkovita i spremna za sve izazove modernog ratovanja, naglasio je ministar obrane Anušić.

U ovom trenutku najveći je izazov osigurati novac za vojne potrebe.

Premijer Plenković rješenje vidi u novom europskom obrambenom sporazumu kojim se predviđa osnutak posebnog fonda vrijednog 180 milijardi eura za ulaganja u obranu.

- Što onda podrazumijeva i zajedničke nabave , pa time i povoljnije načine nabavljanja vojne opreme, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

Usto, poručuje, dogovorena je i klauzula da se izdvajanja za obranu ne uračunavaju u deficit zemalja članica, a očekuje se i jače otvaranje Europske investicijske banke za financiranje obrambenih projekata.

- Plus mobilizacija privatnog kapitala, plus mogućnosti realokacija iz redovitih sredstava kroz višegodišnji proračun , naravno to je opcionalno sukladno potrebama svake od zemalja, rekao je premijer Plenković.

A Hrvatska treba dvije korvete za zaštitu Jadrana. Saveznicima smo, poručuje ministar, poslali jasne upite o cijeni, brzini isporuke, mogućem početku gradnje te mogućnostima gradnje u Hrvatskoj.

- Ono što imamo kao informaciju kroz naše razgovore i kroz komunikaciju s diplomacijom i njihovim vojnim izaslanicima i veleposlanicima - svi su spremni sudjelovati u tome da se korvete grade i u hrvatskim brodogradilištima, rekao je Anušić.

Novu priliku za predstavljanje svojih mogućnosti - hrvatska vojna industrija imat će već u utorak, kad se u Bruxellesu održava Dan hrvatske industrije. Dolazak je najavilo 25 domaćih tvrtki iz klastera vojne industrije.