Usporavanje hrvatskog gospodarstva

17.09.2023.

19:40

Autor: Dijana Kovaček/M.M./Dnevnik/HRT

Gospodarstvo Europske unije već neko vrijeme usporava, a taj je trend i izraženiji nego što se donedavno predviđalo. Europska komisija svoje je prognoze smanjila i za eurozonu i za cijelu Europsku uniju. U 2023. tako predviđaju rast od samo 0,8 posto, dok se još prije nekoliko mjeseci predviđalo oko 1 posto.

I HNB-ove analize pokazuju znakove usporavanja hrvatskog gospodarstva, možda čak i pada u trećem tromjesečju. No, naše gospodarstvo raste znatno brže od većine članica Europske unije, ispred nas su, prema trenutačnim sezonski prilagođenim podacima, samo Litva, Slovenija i Grčka.

Nakon blagog proljetnog rasta europskog gospodarstva, ljetni mjeseci donose znakove usporavanja. Energetski šokovi, smanjenje potrošnje, rast kamatnih stopa u borbi s inflacijom... sve to ostavlja posljedice na europska gospodarstva i više nego što se očekivalo. Usporavanje naših najvažnijih trgovinskih partnera nikako nije dobra vijest za Hrvatsku - kaže ministar financija Marko Primorac.

- Naravno da nije dobro ni za nas, i pitanje je vremana kada će se ti negativni učinci preliti i na hrvatsko gospodarstvo. To ovisi naravno o izraženosti pada gospodarske aktivnosti u tim državama, o dugotrajnosti toga pada, ali naravno da to nije nešto što nas veseli, rekao je ministar Primorac.

Prema dostupnim statističkim podacima za srpanj u Hrvatskoj je prilično snažno smanjena industrijska proizvodnja, stagnira i trgovina na malo, blago je pao broj turističkih noćenja i u srpnju i u kolovozu, nabrajaju u HNB-u. Stoga je rast u trećem tromjesečju teško očekivati.

- Ako se takvi nepovoljni trendovi iz srpnja nastave i u kolovozu i u rujnu, jedan model brze procjene aktivnosti HNB-a pokazuje da bi u trećem tromjesečju mogla biti ostvarena stagnacija realne aktivnosti u odnosu na drugo tromjesečje, dok drugi ukazuje na blagu kontrakciju ili pad realne aktivnosti u trećem tromjesečju u odnosu na drugo tromjesečje, istaknuo je Gordi Sušić, direktor Direkcije za ekonomske analize HNB-a.

Ipak, za ukupnu ocjenu gospodarske aktivnosti, kažu u Vladi, treba pričekati i sagledati cijelu godinu. Dobro je što zasad rastemo brže od drugih.

- Jedni smo od najboljih u Europi, prosječan rast je 0,5 posto, a naš rast je prema podacima DZS za drugi kvartal 2,7 posto, rekao je ministar Davor Filipović.

Ukupni bi godišnji rast hrvatskog BDP-a i dalje trebao ostati relativno visok, gotovo 3 posto, prognoza je HNB-a.

- Prema najnovijim projekcijama HNB-a rast u cijeloj 2023. godini mogao bi iznositi 2,9 posto, i potom se lagano u 2024 usporiti na 2,6 posto. Međutim ono što želim naglasiti je da su recentni pokazatelji nepovoljni, ukazuju na jačanje negativnih rizika, i to poglavito negativnih rizika u kratkome roku, naglasio je Sušić.

A takvih je rizika mnogo, kaže Sušić, od cijena energije i rata u Ukrajini, do prilično "klonulog" europskog gospodarstva, napose nama važne Njemačke, Italije i Austrije. Ni zaoštravanje europske monetarne politike, zbog borbe s inflacijom, nikako ne pogoduje rastu gospodarstva, ni europodručja ni Hrvatske.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!