Detalji porezne reforme: rasterećenje plaća, porez na nekretnine ublažen

Vlada je predstavila dugoočekivanu poreznu reformu. Mijenja se šest poreznih zakona, a novosti se odnose na visinu poreza na dohodak, neoporezivog dijela dohotka te uvođenje poreza na nekretnine. 

Od prvog siječnja sljedeće godine smanjuje se gornja granica više i niže stope poreza na dohodak, ovisno o veličini mjesta prebivališta - Zagreb plaća najviše.

Također, povećava se neoporezivi dio dohotka, takozvani osobni odbitak, s 560 na 600 eura.

Obje izmjene trebale bi rezultirati većim plaćama zaposlenih.

Najveća novost ipak je uvođenje novog poreza na nekretnine. Od Nove godine bit će obvezan za sve jedinice lokalne samouprave, a najviša granica oporezivanja iznosit će 8 eura po četvornom metru, a ne 5 kao dosad. 80 posto prihoda od tog poreza ići će lokalnoj samoupravi, a 20 posto državi.

- Od 2016. do danas imali smo kontinuirano ambiciju poreznog rasterećenja i kroz niz krugova uspjeli rasteretiti gospodarstvo, kućanstva, građane i poduzeća ukupno 2 milijarde eura na godišnjoj razini. To znači da bi, da nije bilo rasterećenja, ukupno porezno opterećenje bilo dvije milijarde eura veće, rekao je uvodno ministar financija Marko Primorac koji je reformu predstavio poslodavcima i sindikatima na sjednici Gospodarskog socijalnog vijeća.

Naglasio je i kako se uspjelo rasteretiti i građane koji nisu plaćali porez na dohodak i koji ne bi imali nikakve koristi od daljnjeg povećanja osobnog odbitka.

- Ove izmjene idu u smjeru povećanja pravednosti poreznog sustava, rekao je Primorac.

Govorio je o teškoćama s kojima se suočavaju. To su snažan rast cijena nekretnina i najma zbog niskog oporezivanja, nedostatk radne snage.

- Ciljevi koje nastojimo ostvariti je unaprijediti sustav oporezivanja nekretnina, promijeniti visinu poreznog opterezćenja dohotka od kratkoročnog najma, provoditi daljnje rasterećenje rada, poticati povratak hrvatskih građana radi demografskih ciljeva i potreba tržišta rada, ujednačiti visinu doprinosa za zdravstveno osiguranje za sve dionike na tržištu rada, dalje digitalizirati i rasteretiti porezni sustav i jačati poreznu disciplinu, rekao je Primorac. Dodao je da će predložiti izmjene šest zakona kako bi se ovi ciljevi i postigli.

Unaprjeđenje sustava oporezivanja nekretnina

Unaprjeđenje sustava oporezivanja nekretnina je, prema Primorcu, najvažniji dio ove porezne reforme.

- Ulagati u nekretnine se isplatilo u tolikoj mjeri da se tržište nekretnina počelo kretati u nepoželjnom smjeru. Nekretnine su se počele kupovati s ciljem ulaganja i iz spekulativnih razloga, umjesto da se dominantno ulagalo s ciljem rješavanja stambenog pitanja. To je rezultiralo povećanjem potražnje za nekretninama, a time i do porasta cijene tih nekretnina, i on je danas toliki da si mlade obitelji ne mogu rješiti stambeno pitanje, rekao je ministar.

- Sve to je dovelo i do toga da imamo preko 600 tisuća praznih nekretnina ili se one, njih preko 200 tisuća, koristi samo za kratkoročni najam, rekao je te dodao da ciljevi ove reforme nastoje umanjiti neravnoteže na tržištu nekretnina.

- Smatramo da će uvođenje poreza na nekretnine ne može sutra, drastično srušiti cijena nekretnina, to ne bi bilo ni poželjno, ali će sigurno poslati jasnu poruku, istaknuo je.

Dodao je i da se dodatno povećanje cijena dogodilo zbog stranaca koji su kupovali.

- Nadamo se da ćemo na ovaj način stvoriti uvjete za razvoj stabilne, predvidive politike upravljanja nekretninama i potaknuti ugovoranje dugoročnog najama, rekao je Primorac.

Dodao je i da nastoje potaknuti lokalne jedinice da težište oporezivanja preusmjeravaju s rada na imovinu.

Tko će biti porezni obveznik

- To će prije svega biti stambene zgrade prije svega. Izuzete od oporezivanja bit će nekretnine koje služe poljoprivredi i obavljanju proizvodnje i neproizvodne nedjelatnosti prema odluci o komunalnoj naknadi. Porezni obveznik bit će svaka domaća i strana pravna i fizička osoba, vlasnik ili korisnik nekretnine. Porez će se plaćati od dana početka stvarnog korištenja. Da bi netko bio oslobođen plaćanja, potrebno je da objekt bude u dugoročnom najmu barem 10 mjeseci godišnje. Porez se neće plaćati za nekretnine koje uslijed proglašenja prirodnih nepogoda nisu primjerene za stanovanje, istaknuo je. 

Pravne osobe

- Što se tiče pravnih osoba i oni će biti obveznici plaćanja ovog poreza. Izuzetak će biti ako pravna osoba dođe u posjed nekretnine kao zamjenu za nenaplaćena potraživanja i to šest mjeseci. Nakon tih šest mjeseci i za te zgrade će se plaćati porez na nekretnine, rekao je.

Dodao je i da se porez neće plaćati na zgrade javne namjene i one namijenjene smještaju starijih osoba, studentski centri, đački domovi.

Ministar Primorac rekao je da se predviđa mogućnost da jedinice lokalne samouprave donesu odluku da oslobode od plaćanja ovog poreza socijalno ugrožene građane.

- Potrebno je propisati jasne, transparentne, cjelovite kriterije za oslobađanje socijalno ugroženih skupina. Ako osoba nema dohodak koji bi joj omogućio podmirivanje ovog poreza, nije nam cilj natjerati nekoga da za male iznose prodaje svoje nekretnine, rekao je.

Tko će plaćati porez?

- Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka. Onaj tko na taj dan bude vlasnik nekretnine provjerit će se je li nekretninu dugoročno iznajmio ili u njoj živi. Ukoliko je u kratkoročnom najmu ili prazna, plaćat će se porez, istaknuo je Primorac.

- Ako netko promijeni vlasništvo nakon što je platio porez na nekretnine, nema pravo povrata dijela poreza na nekretnine, kaže Primorac. Onaj tko je kupio nekretninu u toj godini nema obveza, ali porez će platiti sljedeće godine, objasnio je.

Istaknuo je da porezni obveznik sve promjene mora dostaviti do 31.3. poreznom tijelu.

- Ako se podaci ne dostave, propisane će biti kazne od 1000 do 6000 eura, naglasio je.

Koliko će iznositi porez

Koliko će iznositi porez na nekretnine ovisit će o odlukama jedinica lokalne samouprave.

- Država će propisati raspon od 0,6 do 8 eura po kvadratu, a jedinice lokalne samouprave mogu odlučiti koliko će to naplaćivati unutar zadanog raspona. Ako općina ili grad ne donesu odluku, primjenjivat će se visina poreza za kuće za odmor za 2024. godinu, rekao je ministar, istaknuvši kako je ovo najjednostavnije rješenje i najlakše provedivo.

- Ako jedinica lokalne samouprave nije imala uveden taj porez u 2024. tada će se primjenjivat iznos od 0,6 eura po metru kvadratnom, rekao je.

Ministar je rekao kako se omogućuje i zoniranje, odnosno različito porezno opterećenje ovisno u kojoj se zoni određeni objekt nalazi.

- Zoniranjem će se više opteretiti vrijednije nekretnine koje se nalaze na atraktivnijim lokacijama, rekao je.

Ministar financija rekao je da se porez uvodi 1. siječnja 2025.

- Iznimno za 2025. godinu, jedinice lokalne samouprave će omogućiti da odluku donesu do kraja veljače 2025. Nakon prve godine, odluke će se morati donositi do 15. prosinca tekuće godine za sljedeću. Prijelazno razdoblje će postojati kako bi se ispoštovala procedura.

- Porez na nekretnine trebao bi postati zajednički prihod države i jedinica lokalne samouprave, i to na način da 80 posto prihoda pripast će jedinicama lokalne samouprave, a 20 posto državnom proračunu. Pri tome je bitno naglasiti da smo se odlučili za ovakvu raspodjelu ne zbog toga što nema novca u proračunu ili treba krapati proračunske rupe, nego što smatramo da će de facto povećanje fiskalne decentralizacije doći do nejednake raspodjele fiskalnih kapaciteta. Zbog toga smo odlučili, kako bi ubalžili nejednakosti između jedinica lokalnih samouprava, izdvojiti 20 posto tih prihoda u državni proračun iz kojeg će se provoditi fiskalno izravnanje, rekao je Primorac, dodajući kako će taj novac ponovno završiti u jedinicama lokalne samouprave u njihovim proračuna, ali će doći do redistribucije prema onima kod kojih neće doći do značajnog povećanje fiskalnog kapaciteta.

Porez na kuće za odmor

- Taj porez je bilo nužno transformirati u porez na nekretnine, rekao je.

Istaknuo je kako je siguran da će ovi potezi rezultirati daljnjim rasterećenjem rada na uštrb opterećenja imovine odnosno nekretnina.

- Sada će sve lokalne jedinice imati porez na nekretnine, jer porez na kuće za odmor nije bio obvezujući, rekao je.

Prihod od turističkog, kratkoročnog najma

- Kratkoročni najam se trenutno oporezuje u paušalnom iznosu od nešto manje od 20 do nešto manje od 200 eura. To utvrđuju jedinice lokalne samouprave. To je rezultiralo činjenicom da je prosječno opterećenje dugoročnog najma 8,4 posto, a kratkoročno otprilike 2 posto. Dugoročni najam je višestruko više oporezovan od kratkoročnog. To je, uz nedostatak poreza na nekretnine, pridonijelo negativnim posljedicama, odnosno nemogućnosti ugovaranja dugoročnog najma radi rješavanja stambenog potanja, rekao je Primorac.

Istaknuo je da su odlučili učiniti tako da se poveća donji prag za utvrđivanje poreza za kratkoročni najam.

Dodao je i da je nemoguće horizontalno povećati donji prag na teritoriju cijele Hrvatske.

- Odlučili smo pristupiti ovom problemu oslanjajući se na indeks turističke razvijenosti, u suradnji s Ministarstvom turizma i institutom za turizam. Jedince lokalne samouprave klasificiraju se temeljem nekoliko kriterija (brojem dolazaka turista, brojem noćenja, brojem zaposlenih u djelatnostima poveznih s turizmom) i klasificira ih prema kategorijama indeksa turističke razvijenosti.

Dugoročni najam

Primorac je rekao da se dugoročni najam trenutno oporezuje tako da se na 70 posto najamnine odredi porezna stopa od 12 posto.

Ponovio je kako za objekte u dugoročnom najmu nema poreza na nekretnine.

- Za kratkoročni najam će biti potrebno platiti porez, ali i turističke pristojbe i druga opterećenja pa će porezno opterećenje biti uglavnom izjednačeno, rekao je, te dodao da se izjednačava porezno opterećenje za dugoročni i kratkoročni najam.

Smanjenje maksimalnih visina niže i više stope poreza na dohodak

U segmentu poreza na dohodak, predloženo je smanjenje maksimalnih visina niže i više stope s ciljem daljnjeg rasterećenja dohotka.

Tako, općine će sada nižu stopu moći utvrđivati na najviše 20 posto, manji gradovi na 21 posto, veći gradovi i središta županija na 22, a Grad Zagreb na 23 posto. Kod viših stopa poreza na dohodak, gornji limit za općine će biti 30 posto, za gradove 31, velike gradove i središta županija 32, a Grad Zagreb 33 posto.

Pritom, donji limiti za nižu stopu ostaju na 15, a za višu na 25 posto.

Podiže se i prag za primjenu više stope poreza na dohodak, s 50.400 na 60.000 eura, čime će se povećati broj poreznih obveznika obuhvaćenih samo nižom stopom poreza na dohodak.

Naime, Grad Zagreb trenutno nižu stopu poreza na dohodak može utvrđivati u rasponu od 15 do 23,6 posto, a višu od 25 do 35,4 posto. Općine, pak, nižu stopu mogu odrediti u rasponu od 15 do 22 posto, a višu od 25 do 33 posto. Za gradove do 30 tisuća stanovnika, raspon određivanja poreza na dohodak je između 15 i 22,4 posto za nižu stopu te 25 i 33,6 posto za višu, a za gradove s više od 30 tisuća stanovnika raspon je od 15 do 23 odnosno od 25 do 34,5 posto.

Jedinice su odluke o visini poreznih stopa dužni donijeti i objaviti u Narodnim novinama do 28. veljače iduće godine, no neovisno od toga, odluka vrijedi za cijelu godinu.

Također, kako je već i ranije najavljeno, od 1. siječnja raste osnovni osobni odbitak s 560 na 600 eura, pri čemu se podižu i osobni odbici za uzdržavane članove i invalidnost. Povećava se i iznos određenih neoporezivih primitaka koji se izračunavaju pomoću koeficijenta osnovnog osobnog odbitka, kao što su otpremnine, naknade za odvojeni život ili nagrade za radne rezultate.Primorac je iznio procjenu da rasterećenja u sustavu poreza na dohodak kroz navedene mjere iznosi oko 200 milijuna eura.

Hrvatskim državljanima za povratak pet godina oslobođenja plaćanja poreza na dohodak

Hrvatskim državljanima za povratak pet godina oslobođenja plaćanja poreza na dohodak

Kada je riječ o poticanju povratka hrvatskih državljana, cilj čega je doskočiti nedostatku radne snage, oni koji su u inozemstvu minimalno neprekidno boravili dvije godine, u slučaju povratka pet godina će biti oslobođeni plaćanja poreza na dohodak, najavio je Primorac. Također, ove porezne olakšice se odnose i na državljane koji su potomci hrvatskih iseljenika iz prekomorskih i europskih država.

Nadalje, sa željom ujednačavanja visine doprinosa za zdravstveno osiguranje za sve sudionike na tržištu rada, poslodavcima se ukida oslobođenje od obveze doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika, pri čemu je ministar napomenuo da to oslobođenje od plaćanja doprinosa ne utječe na plaću zaposlenika, a predstavlja svojevrsnu subvenciju poslodavcima.

Naime, trenutno poslodavci koriste oslobođenje od plaćanja doprinosa u trajanju do pet godina za stalno zaposlene koji u trenutku sklapanja ugovora imaju manje od 30 godina života.

To pravo od 1. siječnja neće vrijediti za nove zaposlenike, no neće se dirati stečena prava, tako da ako je netko prije primjerice dvije godine zaposlio nekog mlađeg od 30 godina, još će tri godine moći koristiti to pravo.

Primorac je istaknuo i da su propušteni prihodi zbog oslobođenja plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje samo lani iznosili 385 milijuna eura.

No, napomenuo je da ostaje oslobođenje od obaveze doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje na plaću radnika koji se prvi put zapošljava, do jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa. Dodao je i da ostaje na snazi umanjenje godišnjeg poreza na dohodak, za mlade do 25 godina za 100 posto, a od 26 do 30 godine za 50 posto.

Prag za ulazak u sustav PDV-a se diže na 50.000 eura

Dobra vijest za poduzetnike je podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja s 40 na 50.000 eura, pri čemu će se broj obveznika koji moraju biti u sustavu PDV-a smanjiti za oko 7.500, rekao je Primorac.

Ovime ćemo biti jedna od nekoliko zemalja EU-a s najvišim iznosom tog praga, napomenuo je Primorac.