Sezona je bazge. I dok susjedne zemlje imaju stotine hektara bazge - koju koriste u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji - kod nas cvjetove samonikle bazge uglavnom koristimo za sirupe i sokove. Damir Štefanec i Andreja Bader iz varaždinskog kraja prepoznali su veliki potencijal bazge. I među malobrojnima bazgu uzgajaju - plantažno. Zrele bobice prerađuju u sok, ocat i vino.
Mirisne cvjetove bere cijela obitelj. Na uzgoj bazge, koju većina još doživljava tek kao samoniklu biljku, Damir i Andreja odvažili su se prije nekoliko godina. Prve su sadnice kupili u Austriji. Malo su se, kaže Damir čudili, ali su došli na ideju da "nešto od toga posade doma".
Bilo je početničkih grešaka. Jer, o samom uzgoju bazge malo se kod nas zna. A da bi opstala u voćnjaku ipak postoje tajne i godine učenja. Bazga, objašnjava Damir - raste u prikrajcima šuma, ondje gdje ima malo sjene. Kad se posadi na otvorenom, mora se formirati i zalijevati, bez pesticida.
- Ne traži financije, nego traži slugu. Nema pesticida, ali je moraš obrezivati da joj pomogneš kako bi imala velike lijepe cvjetove. Kad se formira ona sama sebi stvara hlad i to joj više odgovara, dodaje. Među rijetkim je biljkama od koje se koristi sve od cvijeta, preko bobica, pa čak do lišća i kore.
Na OPG-u Štefanec uglavnom prerađuju bobice.