Država se zadužuje, građani štede

Koronakriza je znatno utjecala na rast duga opće države koji je potkraj ožujka iznosio 340 milijardi kuna. To je u odnosu na kraj ožujka prošle godine povećanje za 41,5 milijardi kuna ili gotovo 14%. Time je javni dug narastao na 91,3 posto BDP-a. A u koronakrizi znatno je narasla štednja građana. U svibnju su depoziti kućanstava iznosili više od 230 milijardi kuna, a u godinu dana povećali su se za 15 milijardi i 300 milijuna kuna.

"Ovaj prirast duga odnosi se uglavnom na inozemnu sastavnicu duga, čije se stanje u prvom tromjesečju ove godine povećalo za 15,6 milijardi kuna (ili 14,7 posto), tj. za 21,3 milijarde kuna (ili 21,2 posto) u posljednjih godinu dana", navodi Hrvatska narodna banka.

Po podacima HNB-a, inozemni dug opće države na kraju ožujka 2021. iznosio je 121,6 milijardi kuna.  Unutarnji dug opće države je na kraju trećeg mjeseca ove godine dosegnuo 218,4 milijarde kuna. To je blago smanjenje, za 2,4 posto ili za 5,3 milijarde kuna u odnosu na kraj prošle godine, ali je na godišnjoj razini to porast za 20,3 milijarde kuna ili za 10,2 posto.

U toj strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti pa tako na kraju ožujka 2021. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (64,7 posto).

Kratkoročni dug na kraju ožujka 2021. bio veći za 9,6 milijarda kuna (ili 81,6 posto) u odnosu na kraj istog mjeseca prethodne godine, a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 34 milijarde kuna (ili 11,8 posto)