14:43 / 09.10.2021.

Autor: Ivana Nežić/Turizam/HRT

Venecija se odlučila za drugu vrstu turizma

Venecija

Venecija

Foto: givaga / Shutterstock

Jedinstvena i turistički prenapučena Venecija počinje se odmicati od masovnog turizma. Naime, želi se uvesti red u grad koji je svake godine primao 20-ak milijuna turista, koliko ih npr. ugošćuje cijela Hrvatska. Kruzeri su u Veneciji odnedavno zabranjeni, a svim posjetiteljima koji ondje ne noće, naplaćivat će se ulaz u grad. 

U, kako mu tepaju, najljepšem dnevnom boravku u Italiji smjestio se, kažu, najstariji caffe bar na Starom kontinentu, koji kontinuirano radi od 1720. U njemu je sve kao prije tri stoljeća. Svaka dvorana ima svoju priču, materijali su autentični, baš poput mramornih stolova. Uz šalicu kave ondje su nekad sjedile dame u raskošnim haljinama, sastajali su se političari, sklapali dogovori, pisala povijest Europe, a nastale su ovdje i prve novine. Glas se proširio izvan granica Europe, danas je svjetski brend, mjesto koje se u Veneciji mora posjetiti.

- Interijer je promijenjen 1850. Dosljednost je adut ovoga mjesta, do danas je razlog zbog kojega je Floriano Francescani otvorio bar ostao isti. Ondje se, naime, okupljala svjetska klijentela, i to uz šalicu kave, koja je u to vrijeme bila revolucionarni napitak. Dolazio je Casanova, revolucionari iz 1800., bilo je tu politike, društva, žutila, sve ono što danas nazivamo "social" – govori Annarita Panebianco, caffe bar Florian.

Zaposleno je čak 85 osoba, imaju 500 sjedećih mjesta, svoj porculan, svoju mješavinu za kavu i kakao te zavidan pogled na baziliku svetog Marka i turiste iz cijeloga svijeta. I nakon pandemije čeka se u redu za najveće atrakcije, ali za grad na laguni, koji je prije posjećivalo između 15 i 25 milijuna turista - ovo je gotovo ništa. Za gondole se red ne čeka.

Venecija je tijekom pandemije COVID-a odahnula. Masovni turizam želi ostaviti iza leđa, a od sljedećeg ljeta, prva u svijetu - naplaćivat će ulaz jednodnevnim izletnicima, kojih je doista previše.

- Želimo da turist koji bira Veneciju, ovdje provede više dana, želimo da doživi grad, a ne da u njemu ostane 3 sata, napravi "selfie" i ode. Zato ćemo zahtijevati od turista rezervacije posjeta, baš kao što je to slučaj sa svime tijekom pandemije. To će vrijediti i za ulazak u Veneciju – objašnjava Simone Venturini, pročelnik za turizam i gospodarski razvoj Venecije.

Plaćat će se od 3 do 10 eura, radnim danom manje, vikendom i praznicima više. I to nije sve od promjena. Nakon 10 godina bitke protiv kruzera, stotine prosvjeda i apela, talijanska vlada naglo je zabranila ulazak u lagunu grdosijama. Za aktiviste je to tek prvi korak, rat još traje, jer je u planu gradnja luke nadomak Venecije.

- Brodovi bi i dalje ostajali u laguni. To bi bio izgubljeni rat, zato što treba 60 milijuna eura samo da bi napravili vezove u Margheri, a to je industrijska luka i ne ide uz turizam jer je vrlo opasno – smatra Cristiano Gasparetto, aktivist udruge No Grandi Navi.

Potrošilo bi se za kopanje u laguni - što je zabranjeno. Kruzeri su plovili samo 150 metara od zaštićene stare jezgre, a viši su od svih građevina. Uz to, onečišćuju i uništavaju krajolik. Tih turista više nema, što je za prodavače na Trgu svetoga Mraka velik udarac.

Nakon pandemije pune ruke posla imaju i jedinstveni dizajneri, proizvođači autentičnih suvenira. Turist je spreman potrošiti. Želi se zavući u uske venecijanske kalete, čuti priču malih obrtnika, doživjeti i disati život Venecije.

Ovaj jedinstveni grad odlučio se za drugu vrstu turizma. Hoće li u tome potpuno uspjeti ili je novac koji nosi masovni turizam premirisan, tek ćemo vidjeti.

video thumb

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!