Odrčić: Prosječna plaća u javnom sektoru oko 600 eura veća nego u privatnom

Prema MUP-u, broj radnih dozvola u Hrvatskoj pao je gotovo 10%, dok neki to tumače kao usporavanje rasta zapošljavanja stranih radnika. Podaci DZS-a pokazuju pad zaposlenosti od 1,4 do 1,8% na godišnjoj razini, uz razlike ovisno o metodologiji. Prema statistikama, žene su pritom prošle bolje od muškaraca. Što ove brojke znače za hrvatsko gospodarstvo objašnjava Ivan Odrčić, savjetnik glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca.

U prva tri mjeseca 2023. izdano je 6,5 tisuća manje dozvola za boravak i rad nego u istom razdoblju prošle godine. S druge strane, više od 60 % zapravo uopće nisu nove dozvole, nego produljenje dozvole za boravak i rad.

- Ne pada potreba za stranom radnom snagom, već tržište sada ulazi u jednu fazu normalizacije ili uravnoteženja. Taj pad dozvola je kombinacija nekoliko faktora. Prvo, imali smo aktivaciju domaće radne snage. Drugi bi bio novi zakon koji zapravo produljuje trajanje same dozvole. Bez toga nema potrebe za brzim izdavanjem novih dozvola. I treći, možda najvažniji faktor jest da postupno usporava, usporavaju relativno visoke stope gospodarstva, odnosno stope rasta koje smo imali zadnjih par godina. To je primarni razlog. Ne radi se o tome da nam ne trebaju strani radnici, već je potražnja slabija i tržište se stabilizira, naveo je Odrčić.

Turizam stabilan, građevina pod pritiskom

Najveći nedostatak radne snage uvijek je bio u turizmu, industriji i proizvodnji.

- Što se tiče turizma i zapošljavanja u turizmu, on je manje-više stabilan. Potražnja za radnom snagom je stabilna, i dalje se traže novi radnici, pogotovo kvalificirana radna snaga. U turizmu ove godine očekujemo solidne rezultate s obzirom na događanja u svijetu. Oprezni smo, ali solidne rezultate očekujemo. Kod građevinarstva imamo jednu specifičnost, rekao je te dodao da se najnoviji podaci odnose na blagi pad zaposlenosti u građevinarstvu, ali da je prisutan i bazni efekt zbog snažnog rasta u istom razdoblju prošle godine. Istaknuo je i da građevinski sektor i dalje pokazuje snažnu potražnju za radnom snagom, oko 50% tvrtki navodi kronični nedostatak radnika kao glavno ograničenje rasta.

Također je spomenuo da postoji i treći faktor koji utječe na kretanja u sektoru.

Ističe kako je potrebno uopće uvesti kvalitetnog stranog radnika.

- Industrija ima problem s padom radne snage. Pogotovo kada pričamo o radno intenzivnoj industriji, niže dodane vrijednosti, tu već imamo i pad radne snage. Ovdje bih htio prvenstveno apostrofirati negativan utjecaj rasta minimalnih plaća zadnjih par godina. Usporavanje zapošljavanja je prvenstveno prvo vidljivo u proizvodnji, rekao je.

Ranije je tvrđeno da će dolazak stranih radnika zapravo mijenjati dinamiku tržišta, da će to omogućavati poslodavcima, da će imati veću konkurenciju, da će u ovim segmentima zanimanja niže i srednje kvalifikacije poslodavci dobiti širi izbor kandidata i da će to njima onda biti puno lakše jer to znači da neće biti velikog pritiska na rast plaća.

- Strana radna snaga omogućava funkcioniranje znatnog broja sektora koji prijavljuju kronični manjak ljudi. Oni ili održavaju jednu određenu razinu ekonomske aktivnosti ili popunjavaju ona radna mjesta koja su duboko deficitarna, Odnosno kojih nema dovoljno domaće radne snage ili nisu dovoljno atraktivna za domaću radnu snagu. Strani radnici nisu zamjena nego dopuna našem gospodarstvu. Oni su prijeko potrebni. I još jedno bih htio naglasiti, tržište rada, ono se ne hladi koliko usporava. Dolazimo u nekakvi ekvilibrij, nekakvo stanje ravnoteže nakon ovih prijašnjih godina visokih stopa rasta, izjavio je.

Privatni sektor u padu, javni sektor raste

U odnosu na iste mjesece prošle godine, broj ukupno zaposlenih u ožujku pao je za 1,4 %. Očekivalo bi se da ako se ne zapošljava toliko strana radnu snaga da se onda zapošljava domaća radna snaga za iste poslove. Ali broj zaposlenih u pravnim osobama pao je za 1,8 %. 

- Pad u pravnim osobama prvenstveno oslikava pad u privatnom sektoru. Tu prvenstveno apostrofiram proizvodnju, industriju. Tu imamo pad zaposlenosti već izvjesno vrijeme. S druge pak strane, javni sektor i zapošljavanje u državnim kompanijama buja, on raste, objasnio je.

Kaže da je stvar vrlo jednostavna. Struktura tržišta rada se mijenja, pa ne padaju ni ne rastu svi sektori jednako, što postaje širi problem hrvatskog modela rasta. Navodi da oko trećine svih zaposlenih radi u javnom sektoru ili u državnim poduzećima.

- To je potpuno nelogično. S druge pak strane, prosječna neto plaća u javnom sektoru je otprilike šestotinjak eura veća nego ona u privatnom sektoru. Što je, koliko sam pratio povijesno gledajući, svojevrsni rekord. Znači takva razlika i možda najgora činjenica ili najporaznija činjenica za naše gospodarstvo jest da je u posljednjih godina tri četvrtine rasta BDP-a došlo od strane države, a onaj ostatak od privatnog sektora, rekao je Odrčić.

Nezaposlenost i zaposlenost istovremeno padaju

Najviše zbunjuje podatak da, prema statistikama, istovremeno pada broj zaposlenih, ali i udio nezaposlenih, što znači da se smanjuje i broj zaposlenih i broj nezaposlenih, pa ostaje nejasno gdje su ti ljudi “nestali”.

- Na prvu možda zvuči nelogično. Međutim, to je isto obrazac koji se manje više ponavlja kroz povijest ako gledamo. Ovdje imamo jedan faktor sezonalnosti, odnosno negdje oko proljeća, Uskrsa, uvijek imamo taj mjesečni porast zapošljavanja u turizmu. Istovremeno smanjuje se broj nezaposlenih. To je sličan trend koji primjećujemo i na jesen. Tu nije ništa nelogično. Na jesen, primjerice, oko devetog mjeseca, početak školske, akademske, vrtićke godine, imamo povećanje nezaposlenosti zbog dolaska iz turizma, a povećanje zaposlenosti u, primjerice, sektoru obrazovanja. U trećem mjesecu imamo i određeni izlazak, odnosno smanjenje aktivnosti na tržištu rada. Imamo povećan broj samozapošljavanja, naveo je.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: