Vizija poljoprivrede 2050: U Slavoniji izgradnja pet silosa za 250.000 tona pšence

Na području pet slavonskih županija planira se izgradnja pet velikih proizvođačkih centara, s pet silosa koji bi imali kapacitet od ukupno 250 tisuća tona skladišnih prostora pšenice, a cilj je udruživanje proizvođača radi konkurentnosti i opstanka na tržištu, istaknuto je u utorak na prezentaciji radnog dokumenta "Poljoprivreda 2050: vizija hrvatske poljoprivrede - pšenica kao prvi veliki primjer" Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

Predsjednik HPK Željko Mihelić kazao je kako je cilj inicijative udruživanje poljoprivrednika u proizvođačke organizacije, kako bi im se smanjili ulazni troškovi, a kroz izgradnju zajedničkih silosa, koji bi bili u vlasništvu proizvođačkih organizacija, moglo bi se upravljati prodajom žitarica. Upozorio je međutim da su u Hrvatskoj otpori udruživanju još uvijek veliki, ali smatra kako će tržište natjerati proizvođače ljude da počnu drukčije razmišljati.

- Napravili smo dokument koji zaokružuje cijelu priču, od udruživanja, zajedničke nabave i silosa, skladišnice kao financijskog instrumenta, a uključili smo i državne robne zalihe, koje bi zakupile dio silosa te tamo depnonirale dio zaliha pšenice, pojašnjava Mihelić.

Napominje kako je ovo dugačak put, za koji će trebati vremena, ali da će se poljoprivrednici morati prilagoditi kako bi opstali na tržištu, jer "danas s pet ili deset hektara žitarica nitko nije konkurentan na tržištu".

- Hrvatska proizvodi pšenicu na 150 tisuća hektara, Vojvodina na 300 tisuća, a Mađarska na milijun hektara, što govori da, ako se ne udružimo, nemamo nikakve šanse, poručio je Mihelić.

Financiranje silosa i EU novcem

Ističe i kako procjene govore da jedan silos od 50 tisuća tona košta od šest do osam milijuna eura, što bi se sa 65 posto financiralo europskim novcem, a ostalo bi bila vlastita sredstva proizvođača koji se udruže.

Jedan od autora dokumenta, predsjednik Odbora za ratarstvo HPK Ivan Valentić naveo je da se model prvenstveno temelji na udruživanju proizvođača, kako bi imali odgovarajući volumen proizvodnje na tržištu te tako utjecali na cijene i plasman svojih proizvoda.

- Što se tiče vremena koje će nam biti potrebno za realizaciju, smatramo da se taj projekt može provesti za relativno kratko vrijeme te da bi za dvije godine mogli imati ozbiljnije pomake, ali s obzirom na otpore prema udruživanju koje imamo u Hrvatskoj bojim se da će do prvih rezultata trebati pet do deset godina, ocijenio je Valentić.

Predsjednik Hrvatske agronomske komore Romeo Jukić istaknuo je kako Komora podržava tu inicijativu, jer se na tržištu može lakše konkurirati i opstati jedino udruživanjem.

- Kao struka podržavamo inicijativu za udruživanjem, jer će proizvođači tako dobiti veća sredstva te veće mogućnosti za ulaganja i plasman proizvoda, kazao je Jukić.