Današnji susret predsjednika Donalda Trumpa, Vladimira Putina i Xi Jinpinga u Shenzhenu neki su opisivali 'povijesnim', a da li je to zbilja tako te što se sve krije iza diplomatskih protokola u Dnevniku HRT-a komentirao je politički analitičar Goran Bandov.
Rukovoditelj Središnjeg ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj pri Sveučilištu u Zagrebu Goran Bandov komentirao je nedavni susret čelnika Kine, SAD-a i Rusije rekavši da nije siguran da je svatko od njih postigao točno što je htio pritom istaknuvši ruskog predsjednika Vladimira Putina.
- Čini mi se da je predsjednik Ruske Federacije postigao barem jedan značajni dio, a to je onaj perceptivni. To je da može sjediti s glavnim silama ovog svijeta i na neki način se pokrenula ona priču o Jalti, koja vrlo vjerojatno dolazi iz Kremlja odnosno ruske kuhinje, o tome kako je ovdje riječ o nekim pobjednicima neke transformacije, istaknuo je.
Bandov je naglasio kako se ''turbulencije u globalnom društvu i dalje događaju i one nisu okončane'' dodavši da nije sigurno u kojem smjeru će se sve razvijati.
- Predsjednik Putin je u ovom momentu sigurno najviše dobio što se tiče ovih razgovora, ocijenio je.
Reforma UN-a i međunarodnih institucija
Što se tiče razgovora općenito, Bandov smatra kako se ne može reći da su oni bili posebno inovativni što se tiče tema o kojima se raspravljalo.
- Teme koje su bile spomenute su one koje više-manje znamo i koje su već mogle biti pokrenute da se to stvarno željelo, dodao je.
Bandov se također osvrnuo na jednu od tema razgovora, a to je reforma globalnih institucija uključujući Ujedinjene narode i Međunarodni kazneni sud (ICC) dodavši kako smatra da čelnicima ta tema ''nije zapravo bila tako važna''.
- Da im je stvarno bilo važno onda bi se to već događalo. Mislim da je ključno kada se govori o reformi UN-a primjerice da se o tome govori već jedno 20 do 30 godina. Ono što je ključno u reformi UN-a jest pozicija Vijeća sigurnosti, a sve tri države su stalne članice tog Vijeća s pravom veta, a nisam siguran da će od toga htjeti odustati ili da će pravo veta htjeti dati još nekim državama svijeta uključujući primjerice Indiju, Njemačku ili Brazil, objasnio je.
Istaknuo je kako je upravo reforma Vijeća sigurnosti UN-a ključna i nužna ako se ozbiljno razmatra o reformi Ujedinjenih naroda.
- Moguće je da se malo više razgovaralo o UN-u kako bi ovo pitanje s ICC-om također moglo biti nekako uneseno, a ono je uneseno iz konkretnih razloga i ljudi koji imaju vrlo konkretne interese da se ne nalaze tamo prozvani, kazao je.
Značaj Xijeva dočeka Trumpa, a ne Putina
Bandov je također komentirao situaciju u kojoj je kineski predsjednik Xi Jinping osobno dočekao američkog predsjednika Donalda Trumpa, dok isto nije učinio za Putina ili primjerice japansku premijeru Sanae Takaicihi istaknuvši da se putem diplomatskih protokola može poslati ''vrlo simboličke i vrlo jasne poruke između država''.
- Ovi primjeri vrlo jasno ocrtavaju neki način odnosa između SAD-a i Kine te Kine i Ruske Federacije i niza drugih država koje su također bile dočekane.
Ocijenio je kao znakovito kada je prvi čovjek Kine stao gotovo doslovno na prvu stepenicu kako bi dočekao Trumpa prilikom njegova dolaska.
- To možemo pročitati kao jednu naklonost koja je vrlo vjerojatno fingirana jer su SAD-a i Kina glavni ekonomski, vojni i društveno-politički konkurenti trenutačno u svijetu. Sigurno ima cijeli niz momenata o kojima bi oni mogli puno ozbiljnije razgovarati, ali već su ovakve geste izrazito dobre i dobro je da SAD i Kina razgovaraju, to je dobro za cijeli svijet, kazao je.
Pozicija EU-a na međunarodnoj sceni
Što se tiče pozicije Europske unije u svemu tome te Trumpovog susreta s Putinom u Shenzhenu prilikom kojeg je američki predsjednik nazvao ruskog kolegu ''prijateljem'' Bandov je istaknuo da je ova američka administracija dosljedno držala negativan stav prema EU-u uz svega nekoliko iznimaka.
- Malo se nekada mogu osjetiti malo pozitivniji tonovi, ali zapravo su odnosi konstantno prilično nategnuti, rekao je.
Europska unija je koncentrirana na svoje probleme i ''unutarnjih previranja i integracija'', kazao je Bandov dodavši kako cijeli niz država u Uniji ima svoje interne probleme, ali da unatoč tome EU ostaje potencijalno snažan akter na međunarodnoj sceni.
- To ne znači da EU nije bitna i da nije ozbiljni gospodarski igrač te da ne može preuzeti neke druge inicijative, ali morali bi se malo više koncentrirati na njih, a trenutačno smo previše koncentrirani na svoje izazove, ustvrdio je.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!