Vlajčić za potpore dohotku malim poljoprivrednicima u okviru ZPP-a

Na Vijeću Europske unije za poljoprivredu i ribarstvo (AGRIFISH) u Luxemburgu Hrvatska je u raspravi o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) zagovarala stav o ključnoj ulozi potpore dohotku i malim proizvođačima.

Na redovitom sastanku, na kojem je sudjelovao potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić ministri su razmijenili mišljenja i o pojedinim aspektima prijedloga za budući zakonski okvir ZPP-a 2028. - 2034. Hrvatska je ponovila svoj stav o ključnoj ulozi potpore dohotku te se svrstala u skupinu država članica koje zagovaraju usmjeravanje prema subjektima kojima je poljoprivreda glavnih izvor prihoda.

- Ne treba isključiti niti male proizvođače kojima poljoprivreda nije osnovna djelatnost, jer i oni pridonose i proizvodnji hrane i ruralnom razvoju te za njih treba osigurati odgovarajući pojednostavljeni model potpore, istaknuo je Vlajčić. Hrvatska delegacija založila se i za što veću razinu dobrovoljnosti u predloženom okviru, uključujući i pitanja ograničavanja visine potpore.

Uskoro Akcijski plan za gnojiva

Povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i hranu Christophe Hansen, u okviru analize stanja na tržištu najavio je skoru objavu Akcijskog plana za gnojiva, koji bi trebao sadržavati srednjoročne i dugoročne mjere za jačanje održivosti sektora, ali i financijski paket za brzu stabilizaciju trenutačne situacije. 

Vlajčić je pozdravio tu najavu EK te ukazao na kontinuirani rast troškova proizvodnje i poljoprivrednih inputa u posljednjih nekoliko godina, što neizostavno utječe na rast cijena prehrambenih proizvoda u maloprodaji. Također, navodi se, upoznao je Vijeće s trenutačnim stanjem u sektorima ratarstva i stočarstva, s posebnim naglaskom na mliječni sektor i sektor goveđeg mesa.

Ministri su raspravljali i o strateškoj važnosti poljoprivrede za održivo upravljanje šumama. U 2025. je u EU izgorjelo više od milijun hektara šumskog područja, što je povijesni maksimum. Uz predstavljanje dosadašnjih postignuća u tom području, Hrvatska je predložila razvijanje namjenskog dugoročnog modela financiranja prevencije šumskih požara, usmjerenog na konkretne terenske mjere te uz jaču integraciju svih dostupnih sredstava i poticanje korištenja privatnih ulaganja.

U nastavku sastanka njemačka delegacija predstavila je inicijativu za smanjenje administrativnog opterećenja za korisnike sredstava za zaštitu bilja, što je Hrvatska podržala, a Latvija i Finska su zajednički ukazale na važnu ulogu treseta u postizanju cilja prehrambene sigurnosti u EU-u, navodi se u priopćenju.