Vučković: Afrička svinjska kuga može iskorijeniti svinjogojstvo, zato su mjere stroge

Afrička svinjska kuga (ASK) može iskorijeniti svinjogojstvo na zaraženom području i zato joj Ministarstvo poljoprivrede i druge institucije i službe pristupaju vrlo ozbiljno provodeći mjere koje su teške, ali prijeko potrebne, ocijenila je u ponedjeljak ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Upitana kakva je situacija s ASK-om, koliko je eutanaziranih svinja i ima li osnova za bojazni o zatvaranju obiteljskim poljoprivrednih gospodarstava, ministrica Vučković rekla je da je ASK veliki problem u svim zemljama u kojima se pojavila te da je u Hrvatskoj, iako lokalizirana, još uvijek u fazi epidemije.

U takvim okolnostima, istaknula je, moraju se provoditi mjere Ministarstva poljoprivrede, uzgajivača, Državnog inspektorata i veterinara.

- To je svakako težak, prije svega ekonomsko-socijalni problem jer afrička svinjska kuga nije zoonoza tj. ne prenosi se sa životinja na ljude i nema posljedice za zdravlje drugih životinja, ali može svinjogojstvo iskorijeniti u potpunosti, rekla je ministrica koja sudjeluje na predstavljanju nacrta Strategije biogospodarstva do 2035. godine.

- Kako je kraj u kojemu se ASK pojavio tradicionalno svinjogojski, rizik za Hrvatsku je vrlo velik i problemu se prilazi jako oprezno, a s obzirom na tijek kretanja bolesti i ono što se o njoj zna, gospodarstva na kojima su eutanazirane svinje neko vrijeme neće moći raditi, rekla je.

"Suvlasništvo Gorana Grlića Radmana u Agroproteinki nije sporno"

Za ministricu Vučković nema ništa spornog u suvlasništvu ministra vanjskih poslova Gorana Grlića Radmana u Agroproteinci, koja uz ostalo zbrinjava lešine eutanazitanih svinja na čemu je, kako pišu mediji, već zaradila 7,5 milijuna eura.

- U tome doista nema ništa sporno, rekla je Vučković i dodala da je Agroproteinka jedina tvrtka u Hrvatskoj koja može obaviti taj posao te da je 10-godišnju koncesiju za to dobila 2017. godine na javnom natječaju, kad ni ona ni Grlić Radman nisu bili ministri.

- Agroproteinka radi zakonito, po cijenama koje imaju pravnu osnovu, rekla je Vučković i ustvrdila da su troškovi zbrinjavanja životinjskog otpada zbog ASK-a znatno porasli.

Predstavljen nacrt Strategije biogospodarstva do 2035.

Razvoj održive proizvodnje i tržišta sirovina u biogospodarstvu, povećanje dodane vrijednosti u biogospodarstvu i unaprjeđenje i bolja koordinacija politika povezanih s biogospodarstvom glavni su ciljevi Strategije biogospodarstva do 2035. čiji je nacrt predstavljen u ponedjeljak.

Biogospodarstvo, kako je rečeno, obuhvaća sve sektore i sustave koji se oslanjaju na biološke resurse (životinje, biljke, mikroorganizme i biomasu iz tih izvora, uključujući organski otpad), njihove funkcije i načela.

U užem smislu biogospodarstvo se definira kao inovativno gospodarstvo s niskom razinom emisija, kako bi se osigurala održivost poljoprivrede, ribarstva i akvakulture, sigurnost opskrbe hranom i održivo korištenje biomase u industriji uz istovremenu zaštitu bioraznolikosti i okoliša.

Biogospodarstvo je, kako je kazala ministrica poljoprivrede Marija Vučković, Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. izdvojeno kao gospodarski model s velikim potencijalom, osobito u ruralnim područjima.

Uz Ministarstvo poljoprivrede kao koordinatora izrade, velik doprinos u izradi nacrta Strategije biogospodarstva do 2035. dali su i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao nositelji, rekla je Vučković.

Navela je i kako biogospodarstvo u Hrvatskoj sudjeluje s devet posto u bruto dodanoj vrijednosti (BDV), odnosno, u 2020. biogospodarstvo je ostvarilo dodanu vrijednost 3,7 milijarde eura (približno devet posto BDV-a).

Pritom mu najviše doprinose oni koji obrađuju, unaprjeđuju, čuvaju ili korite kopnene ili morske bio resurse, zatim oni koji takve resurse korite da bi prerađivali i proizvodili hranu, hranu za životinje itd.

Vučković je kazala i kako su mnogi prepoznali važnost biogospodarstva i rade na tome. Potrebno je, kako je navela, odrediti i neke strateške projekte oko kojih se mogu uspostaviti, inicirati i izgraditi niz manjih poduzetničkih projekata.

Ravnateljica Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju u Ministarstvu poljoprivrede Anita Sever-Koren je kazala kako se biogospodarstvo danas u najvećoj mjeri svodi na proizvodnju hrane i proizvodnju proizvoda od drva.

Ono što se želi kroz strategiju, kako je navela, je otvoriti mogućnost za razvoj drugih proizvoda u biogospdarstvu - farmaceutske i kemijske industrije, jaču proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i to je predviđeno u nacrtu strategije.

Biogospodarstvo je koncept koji se još razvija i gospodarski model za koji je ocijenjeno da ima jako dobru mogućnost, no kod nas a i u drugim zemljama EU je još u začetku pa ćemo vidjeti kako će se to dalje razvijati, kazala je.

Prema iznesenim podacima, u 2020. biogospodarstvo u Hrvatskoj je ostvarilo dodanu vrijednost 3,7 milijarde eura, zapošljava 206 tisuća radnika, ostvaruje dodanu vrijednost po zaposlenom od 18 tisuća eura.

Najveći segment biogospodarstva čine poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i proizvodnja hrane.