Vujčić: Do kraja godine inflacija ispod 2 posto?

U središnjem Dnevniku HTV-a guverner HNB-a Boris Vujčić najavio je daljnji pad inflacije, moguće sniženje kamatnih stopa i komentirao kako bi se trgovinske tenzije mogle odraziti na hrvatsko gospodarstvo – ali i zašto bi deset bankomata uskoro mogla zamijeniti dva.

O inflaciji, kamatama i geopolitičkoj situaciji u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.

Kazao je kako inflacija pada od siječnja ove godine te da očekuju kako će taj trend i dalje trajati.

– Do kraja ove godine očekujemo da će pasti na 2 %, što je ciljana stopa inflacije, a možda i ispod 2 % u prosincu. To je posljedica, s jedne strane, odgođenih učinaka restriktivne monetarne politike, a s druge strane baznih učinaka i činjenice da su cijene energenata počele padati. Znamo da je cijena nafte trenutačno pala za više od 10 dolara i očekujemo da će energenti ostati jeftini tijekom godine, rekao je.

U nastavku je kazao kako ove godine ne očekuju da bi turistička sezona mogla pridonijeti inflaciji kao prethodne tri godine, i to zbog činjenice da su u tom razdoblju cijene turističkih usluga u Hrvatskoj porasle za 50 %, što je više nego dvostruko u odnosu na konkurentske mediteranske zemlje.

– Zbog toga smo počeli gubiti tržišni udio, a realna potrošnja u turizmu počela je padati. Ne vidimo prostor za značajnije inflacijske pritiske bez daljnjeg narušavanja konkurentnosti hrvatskog turizma, istaknuo je.

Trgovinske napetosti

– Trgovinske napetosti negativno utječu na rast BDP-a i, ovisno o njihovu razvoju, mogu utjecati i na inflaciju, dodao je. 

– U nekim scenarijima mogle bi čak dovesti do njezina pada.

– Kad je riječ o Hrvatskoj, malo smo izloženi izravnim posljedicama mogućeg trgovinskog rata. Samo 1 % našeg BDP-a odnosi se na izvoz u SAD, a 40 % tog izvoza čine lijekovi. Ako farmaceutski sektor bude izuzet, naš izravni utjecaj bit će vrlo malen. Neizravno ćemo ipak osjetiti posljedice jer su naši glavni vanjskotrgovinski partneri Njemačka i Italija, no to ne bi trebalo imati značajan utjecaj na hrvatski BDP, rekao je Vujčić.

– Što se inflacije tiče, sve ovisi o tome hoće li Europa uvesti značajnije carinske protumjere prema SAD-u ili Kini. U tom slučaju mogli bismo imati porast domaćih cijena – rekao je. – Bez toga ne očekujemo značajnije inflacijske pritiske – dodao je.

Kamatne stope i krediti

Europska središnja banka snažno spušta kamatne stope. Hoće li se taj trend nastaviti i hoće li to osjetiti i hrvatski građani?

– Mi smo već sedam puta smanjili kamatne stope, a tržišta očekuju da ćemo to nastaviti. To ovisi i o razvoju inflacije u idućim mjesecima, kazao je.

– Kamatne stope na sve vrste kredita u Hrvatskoj niže su od prosjeka eurozone, istaknuo je.

Od 1. srpnja pooštravaju se uvjeti za dobivanje kredita.

– Ove su mjere više usmjerene na potrošačke nego na stambene kredite. Očekujemo da će zbog toga biti otprilike 15 % manje potrošačkih kredita, dok bi utjecaj na stambene trebao biti manji – oko 5 %, naglasio je.

Bankomati

Vujčić je komentirao i ideju zajedničke bankomatske mreže koja bi, ako se ostvari, trebala smanjiti troškove.

– Problem među bankama je raspodjela troškova – neke imaju više bankomata, neke manje, a pojedine to vide i kao konkurentsku prednost. Potrebno je naći zajednički model. Kad u shopping centru vidite deset bankomata, jasno je da su troškovi previsoki. Bilo bi bolje i jeftinije da ih je samo dva, zaključio je.