Vujčić: Recesija više nije među nama, no i dalje smo u inflacijskom okružju

U Opatiji se održava regionalni financijski forum - godišnji susret predstavnika banaka i kreatora financijske i monetarne politike. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić smatra da recesije neće biti. 

- No borba s inflacijom još nije gotova, temeljna inflacija je još visoka i pitanje je u kojoj će se mjeri pad cijena energenata i sirovina preliti na nju, osobito dok se ubrzava rast plaća, dodao je.

Teme ovogodišnjeg foruma usmjerene su na ekonomske izglede regije - kako odgovoriti na rizike vezane uz inflaciju i recesiju, energetsku krizu, a raspravlja se i o posljedicama rata u Ukrajini na ekonomiju. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić smatra da recesije neće biti.

Inflacija je, prema njegovim riječima, počela padati ponajprije zbog pada cijena energije, no temeljna inflacija ostaje rastuća.

- Velika je bila zabrinutost da ćemo ući u recesiju. Sad sam se vratio iz Washingtona i ta briga više nije među nama. Europa, po svemu sudeći, neće ući u recesiju. Međutim ti inflacijski pritisci ostaju, i dalje smo u inflacijskom okružju gdje moramo nastaviti borbu protiv inflacije, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić.

Inflacijske pritiske, prema njegovim riječima, podržava tržište rada, koje je nekarakteristično snažno za dvije krize kroz koje je prošlo, stope zaposlenosti su se nastavile podizati, a nezaposlenosti padati. S druge strane, profiti poduzeća su isti ili su čak rasli, čak i tijekom pandemije.

Rekao je da se u prvom kvartalu vidi da bismo u 2023. mogli doći u situaciju gdje će plaće dodatno postati generator inflacije jer u prvom kvartalu imamo snažan porast plaća pa su realne plaće, unatoč visokoj stopi inflacije, već u plusu.

Odgovarajući na pitanje je li poražavajuće da većina domaće inflacije nije uvozna, nego je narasla zbog profita i marži tvrtki, Vujčić je rekao da su jedinični profiti imali veći doprinos 2022. porastu stope inflacije nego jedinični troškovi rada, ali to ne znači da ćemo u 2023. vidjeti istu situaciju jer su u prvom kvartalu plaće snažno porasle i mogle bi imati snažniji utjecaj na inflacijske pritiske nego jedinični profiti poduzeća.

Smatra da tvrtke uvijek pokušavaju povećati zaradu, to je logika kojom djeluju i to rade u okvirima koji im to omogućavaju.

Rast kamatnih stopa slabiji nego u EU-u, usporavanje kreditne aktivnosti

Vujčić je rekao da u aktualnom ciklusu imamo daleko najbrži rast kamatnih stopa, iako ciklus zaoštravanja monetarne politike još nije završio. Za Hrvatsku je, kaže, važan način na koji se zaoštravanje monetarne politike prenosi na uvjete financiranja.

- Imamo povijesno najveći višak likvidnosti, rastu kamatne stope poduzećima i stanovništvu, rekao je, dodavši da porast kamatnih stopa nije ujednačen među članicama eurozone te da banke u Hrvatskoj imaju veliku količinu viška likvidnosti koja dovodi do manjeg rasta kamatnih stopa nego što je to u drugim zemljama.

- Banke pooštravaju standarde odobravanja kredita, u drugoj polovini 2022. jasan je porast kriterija za odobravanje kredita, vidjet ćemo što će se dalje događati, rekao je.

Istaknuo je da je i u Hrvatskoj počelo usporavanje kreditne aktivnosti, no ne kao u eurozoni, ali da se i kod nas vide naznake promjene trenda, posebice za kredite poduzećima i stambene kredite.

Na pitanje boji li se da će uoči izborne godine fiskalna politika proinflatorno djelovati, odgovorio je da ne zna, da su za sada na stolu dobri podaci za fiskus.

- Ocjenjivali smo da ćemo biti u lošijoj poziciji nego danas, a imamo situaciju da smo javni dug uspjeli smanjiti s 87% BDP-a na 68%, što je jako dobro i naše prognoze pokazuju da bismo u 2023. i 2024. mogli vidjeti nastavak smanjenja javnog duga u BDP-u, rekao je.

Dodao je kako treba imati na umu da za većinu potpora iz razdoblja COVID-a i energetske krize više nema razloga i država iz njih polako treba izlaziti.

Prema njegovim riječima, "najveći izazov za nositelje monetarne politike je ispravno podesiti duljinu i intenzitet ciklusa zaoštravanja monetarne politike u uvjetima naglašene neizvjesnosti. Ta je neizvjesnost manja nego jesenas i znatno manja nego lanjskog proljeća, ali je i dalje naglašena i postoji dosta rizika koje treba uzeti u obzir".

Smatra da je teško ocijeniti kako će monetarna politika djelovati na gospodarstvo te s kolikim će vremenskim pomakom mjere monetarne politike djelovati na cijene. Rekao je da je izgledno zaoštravanje monetarne politike Europske središnje banke (ESB) i naglasio važnost detaljne analize prijenosa mjera monetarne politike na financijske uvjete, kreditnu aktivnost banaka i promjena u ponašanju investitora, uz učestalo ažuriranje srednjoročnih projekcija i ocjena.

Vujčić je u izlaganju ocijenio da Europa, prema svemu sudeći, neće ući u recesiju.

- Analitičari su očekivali da će u prvom kvartalu gospodarstvo u eurozoni biti u negativi, no naša je ocjena da ćemo u prvom kvartalu ipak biti u pozitivi, u Hrvatskoj očekujemo da će ostvarenje za prvi kvartal biti nešto bolje nego što smo prije očekivali i očekujemo rast od oko 0,7%, što bi godišnju stopu rasta održalo na relativno dobrih 2,2%, rekao je Vujčić.