Pad burzovnih indeksa
Foto: Ilustracija / Shutterstock
Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica znatno pale jer će Fed nastaviti povećavati kamate, s obzirom da je američko tržište rada i dalje snažno, a snažni su i inflacijski pritisci.
Dow Jones oslabio je 1,26 posto, na 33.696 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,38 posto, na 4.090 bodova, a Nasdaq indeks 1,78 posto, na 11.855 bodova.
Indeksi su se našli pod pritiskom nakon što je objavljeno da su u siječnju proizvođačke cijene u SAD-u porasle 0,7 posto na mjesečnoj razini, što je njihov najveći rast u posljednjih sedam mjeseci i znatno iznad očekivanja analitičara od 0,4 posto.
Jučer je također objavljeno da je broj prvih zahtjeva za pomoć nezaposlenima prošloga tjedna neočekivano pao, što pokazuje da je tržište rada i dalje snažno.
Oba podatka ukazuju na to da bi inflacijski pritisci mogli ostati povišeni dulje razdoblje nego što se na tržištu očekivalo.
Zbog toga se procjenjuju da će američka središnja banka još barem u dva navrata povećati kamatne stope, u raspon od 5 do 5,25 posto.
- Nakon ovih podataka jasno je da će Fed nastaviti povećavati kamate, a počelo se špekulirati da bi na idućoj sjednici kamate mogle biti povećane i za 0,50 postotnih bodova, kaže Tim Ghriskey, strateg u tvrtki Ingalls&Snyder.
Od početka godine cijene su dionica snažno porasle jer su se ulagači nadali da bi Fed mogao završiti ciklus povećanja kamata s ključnom kamatom ispod razine od 5 posto i da bi krajem ove godine, kada popusti inflacija, mogao započeti ciklus smanjenja kamata.
No, svi posljednji podaci ukazuju na to da će Fed najvjerojatnije povećati kamate iznad 5 posto i zadržati ih na tim razinama do iduće godine.
A na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,18 posto, na 8.012 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,18 posto, na 15.553 boda, a pariški CAC 0,89 posto, na 7.366 bodova.
Očekivanja daljnjeg dizanja kamatnih stopa spustila azijske burze
Na azijskim burzama u petak su najvažniji burzovni indeksi pali, jer najnoviji podatak o inflaciji u SAD-u upućuje na moguć nastavak agresivnog zatezanja Fedove monetarne politike, a to je spustilo i cijene nafte, dok tečaj dolara od takve situacije i dalje profitira.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih burzi bez japanske u 7,00 sati bio je u minusu 1,16 posto.
Istodobno, tokijski Nikkei u minusu je bio 0,76 posto, a oslabili su i ostali najvažniji regionalni indeksi, pri čemu australski za 0,86 posto, južnokorejski za 0,95 posto te hongkonški za 0,75 posto.
Najnoviji podatak o broju Amerikanaca koji su prošloga tjedna zatražili naknadu radi nezaposlenosti bio je niži od očekivanja, dok su proizvođačke cijene u siječnju na mjesečnoj razini porasle za 0,7 posto, odnosno po najvišoj stopi u zadnjih sedam mjeseci.
Tržišni sudionici sada očekuju da će kamatne stope u SAD-u do srpnja biti nadomak 5,3 posto.
Da je još daleko od promjene smjera Fedove monetarne politike investitorima je dao naslutiti i predsjednik Feda u St. Louisu
James Bullard, koji je izjavio da vidi još agresivnih poteza Feda u budućnosti.
- Zalagao sam se za povećanje kamatnih stopa na zasjedanju Feda u siječnju za 0,5 postotnih bodova i naveo da bismo trebali što prije doći do razine kamatnih stopa koje smatramo dovoljno restriktivnima, poručio je Bullard tijekom svog govora u četvrtak u Tennesseeu.
I predsjednica Feda iz Clevelenda
Lorreta Mester izjavila je kako se na zadnjem zasjedanju Feda zalagala za veće dizanje kamatnih stopa od odobrenih 0,25 posto.
Dolar jača zbog kamatnih stopa, cijena nafte pada
Dolarov indeks dosegnuo je u petak novu najvišu razinu u zadnjih šest tjedana od 104,31 bod, ojačavši 0,63 posto u odnosu na dan ranije. Na putu je dobitka treći tjedan zaredom, čime ostvaruje najduži pozitivni niz još od lanjskoga rujna i kreće se prema najvišoj razini u zadnjih 20 godina.
Jačanje američke valute poduprli su posljednji američki pokazatelji koji su podigli očekivanja tržišnih sudionika oko daljnjeg rasta kamatnih stopa u SAD-u.
- Američko gospodarstvo, sudeći po zadnjim pdoacima, i dalje pokazuje da je zdravo i čini se da neće tako skoro utonuti u recesiju. Tržišta uračunavaju u cijenu dolara više kamatne stope kroz dulje vremensko razdoblje, ističe
Tina Teng, analitičarka pri CMC Marketsu.
Prema jenu, dolar je dosegnuo novu najvišu razinu u zadnjih šest mjeseci od 134,69 jena za dolar te je na putu tjednog dobitka od gotovo 2,5 posto, što je njegova najbolja tjedna izvedba još od lanjskog kolovoza.
Istodobno, euro je oslabio 0,4 posto prema dolaru u odnosu na dan ranije, na 1,0635 dolara. Od početka tjedna, kada je dosegnuo najvišu razinu prema dolaru u zadnjih devet mjeseci od 1,0927 dolara, oslabio je otprilike 2,6 posto.
Na naftnim tržištima, pak, cijene su pod pritiskom zabrinutosti da bi daljnje oštro podizanje kamatnih stopa u SAD-u moglo pritisnuti potražnju u vrijeme dok američke zalihe goriva rastu.
Barel Brenta u Londonu je pojeftinio u petak 0,6 posto, na 84,65 dolara, a za toliko je pojeftinio i na američkom tržištu te iznosi 78 dolara. Na oba tržišta od početka tjedna cijena barela pala je za otprilike 2 posto.
Europski burzovni indeksi potonuli za više od jedan posto
Na europskim burzama u petak prijepodne indeksi su potonuli za više od jedan posto, ponajviše pod pritiskom pada cijena tehnoloških dionica, budući da je sve više signala da će Fed nastaviti s ciklusom monetarnog zaoštravanja.
Paneuropski Stoxx 600 indeks bio je oko 10 sati u minusu 1,04 posto, dok je sektor tehnoloških dionica, senzitivnih na rast kamatnih stopa, u prosjeku izgubio 1,8 posto na vrijednosti.
Istodobno, frankfurtski DAX spustio se 1,26 posto, na 15.337 bodova, pariški CAC za 1,12 posto, na 7.283 boda, a londonski Ftse indeks za 0,55 posto, na 7.969 bodova.
Zadnji američki makroekonomski pokazatelji govore o rastu proizvođačkih cijena u siječnju za 0,7 posto na mjesečnoj razini, što je najbrža stopa njihova rasta u zadnjih sedam mjeseci, a neočekivano je smanjen i broj Amerikanaca koji su prošloga tjedna zatražili pomoć zbog nezaposlenosti.
To je potaknulo očekivanja tržišnih sudionika da će Fed nastaviti podizati kamatne stope kroz dulje vremensko razdoblje, pri čemu su prognoze da će ključna kamatna stopa do srpnja dosegnuti gotovo 5,3 posto, a to negativno utječe na ulaganja u rizičniju imovinu poput dionica, pogotovo u tehnološki sektor.
S pozitivnije strane, investitore je ohrabrilo najnovije izvješće njemačkog Mercedes-Benza o snažnoj dobiti, što je podiglo cijenu njegove dionice za 1,8 posto.
Kompanija je, naime, premašila očekivanja analitičara izvijestivši o lanjskoj dobiti od 20,5 milijardi eura, a najavila je i program otkupa vlastitih dionica do 2025. u vrijednosti od 4 milijarde eura te isplatu dividende od 5,2 eura po dionici ili 20 centi više nego lani.
Znatno je poskupjela i dionica švicarske kemijske kompanije Sika, za 3,3 posto, pošto je izvijestila o boljoj od očekvanja zaradi u 2022.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!