Weber: Svaki treći Hrvat radi za državu, to je dugoročno neodrživo

Više od 60% poduzetnika osjeća nesigurnost zbog globalnih i domaćih kriza, istaknula je u središnjem Dnevniku HTV-a glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber. Privatni sektor diže plaće unatoč nedostatku radnika, ograničenje cijena šteti OPG-ovima i domaćoj poljoprivredi, a izmjene zakona o strancima trebaju olakšati zapošljavanje i integraciju radnika, smatra.

Visoka nesigurnost među poduzetnicima zbog kontinuiranih kriza

Više od 60% poduzetnika osjeća neku vrstu nesigurnosti, velikih izazova. To se zasad ne vidi na gospodarskim pokazateljima, no bojite li se da bi se to moglo promijeniti?

- Ne iznenađuje de facto takav visoki postotak nesigurnosti među poduzetnicima s obzirom na to da se već pet godina kontinuirano borimo s nekakvim krizama - COVID kriza, rat u Ukrajini, energetska kriza pa inflacija. Stalno su nekakve neuobičajene odnosno ekstremne okolnosti s kojima se i naši poduzetnici, ali i poduzetnici na europskom i globalnom nivou bore. Zasad se to ne vidi na makroekonomskim pokazateljima, istaknula je Weber.

Dodala je kako mi doista imamo znatno viši rast od prosjeka Europske unije, ali dolazi do usporavanja gospodarstva u Europskoj uniji.

- Osjećaj opreza sigurno je opravdan. Poduzetnici i gospodarstvo vole izvjesnost, vole sigurnost, vole jasna pravila, vole duge vremenske horizonte u kojima oni mogu stabilno i sustavno planirati svoje poslovne procese, naglasila je Weber.

Izmjene zakona o strancima olakšat će zapošljavanje i integraciju radnika

Weber je komentirala i problem većine poduzetnika - nedostatak radne snage te izmjenu zakona o strancima.

- Hrvatska udruga poslodavaca zajedno s Ministarstvom unutarnjih poslova i s Ministarstvom rada kontinuirano radi upravo na razvoju zakona o strancima. U tijeku su izmjene i dopune zakona o strancima koji donosi relaksaciju u dijelu produljivanja radnih dozvola. Nama je iznimno važno da između dva posla strani radnik ima određeni period gdje može naći novog poslodavca, kazala je Weber.

Također smatra kako strani radnici trebaju naučiti hrvatski jezik.

- Nama je interes integracija stranih radnika u hrvatsko društvo. Želimo što manje fluktuacije, a što više dugotrajnijeg zaposlenja jer to je bolje. Bolje su onda i kompetencije i vještine te strani radnici kod istog poslodavca mogu i napredovati. Definitivno ima smisla produljivanje radnih dozvola, istaknula je Weber.

Svaki treći Hrvat radi za državu, razlike u plaćama postale povijesne

Prošle godine u Hrvatskoj je bio rekordan rast plaća, prije svega u javnom sektoru. Govoreći o rastu plaća u privatnom sektoru Weber je kazala kako privatni sektor kontinuirano diže plaće i to kao rezultat borbe za svakog radnika na tržištu rada.

- Mi imamo ozbiljan nedostatak radne snage i to već traje godinama, dijelom i zbog iseljavanja, ali isto tako i zbog negativnih demografskih trendova. U tom smislu realni sektor diže u okviru svojih mogućnosti, a to je u okviru povećanja produktivnosti i profitabilnosti samog segmenta, navela je Weber.

Dodala je kako je snažan rast od 48% na razini mase plaća u proračunu bilo nešto što je sigurno imalo iznimno negativan utjecaj na privatni sektor.

-  Mi nemamo kapaciteta niti mogućnosti u tako ogromnim iznosima povećavati plaće. Sada vidimo prelijevanje iz realnog u javni sektor pri čemu je trenutačno situacija - povijesno velike razlike između prosječne plaće u javnom i državnom sektoru te privatnom sektoru od preko 30%, rekla je Weber.

Istaknula je da kad se još nadoda činjenica da u Hrvatskoj 23% ljudi radi za javni i državni sektor te 9% ljudi od ukupno zaposlenih radi u kompanijama u državnom vlasništvu, dolazi se do postotka od gotovo trećine ukupno zaposlenih.

- Svaki treći Hrvat radi za državu, što je dugoročno opet neodrživo, naglasila je Weber.

Ograničenje cijena šteti domaćoj poljoprivredi i OPG-ovima

Rast plaća utjecao je i na rast inflacije. Država se pokušala boriti protiv toga ograničavanjem cijena, primjerice u trgovini. Na pitanje trebaju li takve mjere ostati dok se inflacija ne spusti na ciljanu razinu od 2%, Weber je odgovorila kako inflacija već pokazuje znakove slabljenja.

 

- Ograničenje cijena doprinosi nesigurnosti i nestabilnosti. Također ograničenje cijena osobito u prerađivačkom i poljoprivrednom sektoru direktno ima negativan utjecaj na naše OPG-ove, na kompanije koje proizvode upravo poljoprivredne proizvode o kojima možemo se složiti da je pitanje doista nacionalne sigurnosti, istaknula je Weber.

Uvjerena je da će to naši ljudi poduprijeti jer stvarno žele kupovati hrvatsko, žele hrvatski proizvod, žele vrlo jasnu kvalitetu i podrijetlo proizvoda.

- Bitno je zaštititi domaću poljoprivredu, ali opet s druge strane naši poljoprivrednici nisu dovoljno konkurentni da bi mogli proizvesti proizvod i staviti ga na policu po tako ograničenoj cijeni. Onda se suočavamo opet s povećanjem uvoza. Vidimo opet trendove dramatičnog povećanja uvoza, što prijeti osobito u mljekarskoj industriji te ima doista snažne negativne posljedice, kazala je Weber.