Vujčić: HNB revidirao projekciju rasta za 2023. s 1,5 na 2,9 posto

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao je da je HNB revidirao projekciju rasta BDP-a za ovu godinu s 1,5 na 2,9 posto.

Boris Vujčić, guverner HNB-a, rekao je to na konferenciji u organizaciji 24sata, "180 dana s eurom: Hrvatsko gospodarstvo u eurozoni".

Vujčić je rekao da je HNB revidirao projekciju rasta BDP-a za ovu godinu s 1,5 na 2,9 posto.

Dodao je kako očekuje kako će takav rast BDP-a pratiti smanjenje inflacije i rast zaposlenosti.

- Stopa nezaposlenosti nastavlja padati, zaposlenost nastavlja rasti, što znači da je najveće ograničenje u ovom trenutku i kada pitamo poduzeća u svim sektorima, bilo to usluge, građevinarstvo, za daljnji rast je nedostatak radne snage, za HRT rekao je Boris Vujčić, guverner HNB-a.

HNB očekuje da će stopa inflacije do kraja godine pasti na 6,6 posto, a iduće dvije godine smanjila bi se na blizu tri, a potom na dva posto.

Službena vladina prognoza rasta BDP-a za ovu godinu je 2,2 posto. Projekcija rasta za 2024. godinu je 2,6 posto, za 2025. 2,5 posto te za 2026. 2,2 posto. Što se tiče inflacijskih pritisaka, Vlada očekuje usporavanje inflacije u ovoj godini na 6,6 posto, a u idućim godinama očekuje znatno usporavanje 2,8 posto u 2024., 2,4 posto u 2025. i 2,2 posto u 2026.

Od uvođenja eura u Hrvatskoj brojni pozitivni efekti

Konferencija je okupila mnoge stručnjake iz raznih institucija i gospodarstva, među kojima i guvernera HNB-a Borisa Vujčića koji je naglasio da su se efekti uvođenje eura počeli osjećati i prije 1. siječnja.

Euro je olakšao Hrvatskoj nošenje s krizama od pandemijske, one zbog rata u Ukrajini i inflacijske donijevši stabilnost tečaja odnosno smanjenje ili i nestanak valutnog rizika, kao i smanjene kamata i nižu inflaciju nego u zemljama izvan eurozone, rekao je Vujčić.

Kaže da je 1. siječnja cijeli dan očekivao da ga netko nazove i kaže da nešto ne funkcionira, na bankomatima ili drugdje, no to se, kazao je, nije dogodilo.

Hrvatska je prema njegovim riječima u eurozonu ušla na teži način nego neke druge zemlje, jer su pravila postrožena, a trebalo je riješiti i makroekonomske neravnoteže, provesti specifične reformske mjere, ući u bankovnu uniju i drugo.

- Sve je na kraju prošlo uspješno i tome smo pridonijeli svi: od države, banaka, HNB-a, privatnog sektora, do građana, koji su već prošlog ljeta na poziv HNB-a počeli donositi gotovinu u banke. Tako je od kolovoza do kraja prosinca prošle godine smanjena gotovina u optjecaju s 35 na 15 milijardi kuna što je olakšalo konverziju, a krajem godine kupljeno je i oko 900 tisuća početnih paketa kovanica eura, rekao je guverner HNB-a.

Iznio je i da je do sada prikupljeno 700 milijuna komada kovanica kuna, a očekuje da će biti povučeno još oko 400 milijuna.

Već iduće godine u A rejting?

Osvrnuvši se na hrvatski kreditni rejting, Vujčić je poručio kako vjeruje da bi Hrvatska već iduće godine mogla dostići A rejting, a to utječe i na kamatne stope koje su za kredite stanovništvu i sada niže od zemalja izvan eurozone, a za poduzeća i nešto malo niže od prosjeka EU-a, odnosno četiri naspram oko 4,5 posto.

To je moguće, objasnio je, zbog velike bankarske likvidnosti u Hrvatskoj, koja ima i nižu stopu inflacije nego zemlje izvan eurozone.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Damir Zoričić također je ocijenio da je uvođenje eura Hrvatskoj donijelo mnoge prednosti, podsjetivši da Vlada za ovu godinu očekuju rast BDP-a od 2,2 posto.

- Za sada je to tako, vidjet ćemo hoće li se to revidirati, ali važno je da se hrvatsko gospodarstvo oporavlja i raste, što je pokazala i 2022. kada je rast BDP-a bio 6,2 posto i to je donijelo novi visoki rejting. Uspješno smo plasirali i narodne obveznice, a očekujemo i da se inflacija do kraja godine spusti na oko 6,6 posto, rekao je Zoričić.

Na konferenciji se dosta govorilo i o rastu konkurentnosti zbog eura, ali i tržištu rada i nedostatku radne snage te su se sudionici manje-više složili oko najavljenog porasta plaća u javnom sektoru, što je guverner Vujčić komentirao dobrim, ali i da se sada prvi puta događa, ne samo u Hrvatskoj, da plaće prije i više diže privatni od javnog sektora.

Rast plaća važnim smatraju i analitičari tj. glavni ekonomisti HUP-a Hrvoje Stojić i HGK Goran Šaravanja, koji u svemu vide dodatnu priliku za turizam, ali i ukupno industriju zbog niskih kamatnih stopa i većeg zanimanja investitora.

Stojić smatra da bi poticaj reformama dalo i članstvo u OECD-u.

Posebni savjetnik Predsjednika RH za ekonomiju Velibor Mačkić uvođenje eura smatra dobrim potezom koji je donio mnoge prednosti, ali je izdvojio tržište finalnih dobara i usluga kao najmanje efikasno te se nada da će se i to poboljšati.

Smatra i da treba smanjivati cijene, trošarine i PDV, ali i imati mjere za povećanje dohotka.