Zašto još uvijek najčešće ulažemo u nekretnine?

Građani imaju financijsku imovinu vrijednu više od 100 milijardi eura, a samo je oko 20 posto toga uloženo na tržištu kapitala, cilj je mobilizirati tu štednju, istaknuo je nedavno ministar financija Marko Primorac. 

- Oko 40 posto se radi o depozitima kod banaka. Manji dio tih depozita su oročeni depoziti, a najveći broj su depoziti na tekućim računima avista ili depoziti po viđenju. Manji dio štednje odnosi se na mirovinsku štednju. Međutim, tu je u prvom redu riječ o takozvanom drugom stupu gdje je propisano da se 5 posto bruto plaće mora izdvajati u drugi stup. Kada govorimo o dobrovoljnoj štednji, o osiguranjima, ulaganjima na tržište kapitala, to čini manji dio ukupne financijske imovine, rekao je za HTV-ov "Studio 4" Matej Bule, glavni savjetnik ministra financija.

Dodao je i kako znatan oblik štednje čini nefinancijska imovina, tj. nekretnine koje se ne kupuju isključivo za stanovanje, nego kao investicijska klasa koja se percipira kao izrazito sigurna s prilično visokim prinosom.

- Štednja je 2015. bila bitno manja, tada je iznosila 56 milijardi eura. Činjenica je da je Hrvatska prije 10 godina bila na posve drugom stupnju razvoja. Međutim, posljednjih desetak godina imao stabilan i održiv ekonomski rast koji se i u krizama pokazao kao otporan, rekao je Bule.

Bule je rekao kako alokacije kapitala isključivo kroz bankovni sektor više nisu moguće na efikasan način, te da Vlada i ministarstvo financija rade na pronalasku drukčijih modaliteta.

- Imali smo niz inicijativa, jedna od najvažnijih je definitivno bila narodna obveznica, odnosno vrijednosni papiri države za građane, gdje smo u 17 izdanja u manje od 3 godine mobilizirali gotovo 10 milijardi eura, 300 tisuća ulagatelja, brojni ti ulagatelji nisu ulagali na tržištu kapitala još od 2007-2008. godine. Dakle, mnoge smo vratili na tržište kapitala, a s druge strane imamo i 50 tisuća novih otvorenih računa kod SKDD-a. Uspjeli smo tim potezom ne samo 7,5 posto javnog duga staviti u ruke građana, 300 milijuna eura kamata preusmjeriti od institucionalnih investitora prema građanima, nego smo još i važnije vratili investitore na tržište kapitala, rekao je Bule.

Zašto su ljudi i dalje oprezni kod drugih tipova ulaganja? Bule je naglasio kako Hrvati tradicionalno imaju sklonost ka ulaganju u nekretnine koje percipiraju kao "sigurnu luku", dok s druge strane važnu ulogu ima i financijska pismenost.

- Bankovni sustav funkcionira prilično jednostavno već 150 godina. Ako imate nekakav višak štednje sredstava, donesete ga u banku, na to dobijete pasivnu kamatnu stopu, a s druge strane banka kao financijski posrednik taj novac usmjerava u obliku nekog kreditnog posla prema građanima ili poduzećima.  I tu sva vaša potreba za financijskom pismenošću više-manje prestaje. Na tržištu kapitala situacija je drukčija. Vi ste na neki način ili direktni investitor u poduzeće ili to radite posredno preko nekog investicijskog fonda.  Naravno da su zahtjevi za financijskom pismenošću bitno veći, ali je i prinos atraktivniji, pojasnio je Bule dodajući kako je financijska pismenost Hrvata svakim novim istraživanjem sve bolja.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: