Zašto se građani protive izgradnji energana?

Hrvatska i Malta jedine su članice EU-a koje nemaju nijedno postrojenje za tehničku obradu otpada. 

Paradoks je što postoji interes za ulaganje u energane, ali one jednostavno nailaze na otpor dijela glasne i organizirane javnosti. Takav slučaj je i s postrojenjem u Piškornici.

- Želimo li na sjeverozapadu Hrvatske postići ciljeve koje EU postavlja pred nas, dio tog sustava mora biti energetska oporaba otpada jer će sam regionalni centar proizvoditi oko 30 tisuća tona goriva iz otpada koji je grehota ne iskoristiti u energetske svrhe, rekao je u "Studiju 4" Mladen Ružman, direktor Regionalnog Centra za gospodarenjem otpadom Piškornica.

- Zašto se to u Hrvatskoj ne dešava? Još nismo došli do te razine svijesti da postojeća količina goriva iz otpada, koja se procjenjuje na 400 tisuća tona, se izvozi iz Hrvatske s negativnom bilancom, tako jačamo BDP država kojima izvozimo taj otpad. Ako to pomnožimo s prosječnom cijenom goriva iz otpada - onda to iznosi 960 milijuna eura godišnje. Ne možemo si više dopuštati taj luksuz, dodao je Ružman.

Zašto se građani protive energanama?

- Društvena kohezija oko tog pitanja od koje politika bježi pojavljuje se, nažalost, samo u negativnom kontektstu, kada nastane zastoj ili problem, tada se koristi situacija da bi se stvorio neki sitni politički bod ili napalo protivnika, rekao je Ružman.

Projekt u Piškornici vrijedan je 120 milijuna eura, od čega je država osigurala gotovo 70 posto vrijednosti samog projekta.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: