Zbog klimatskih promjena dalmatinski maslinari sade strane sorte

Berba maslina i mandarina na visokih 25 stupnjeva, suše, oborine - sve to uvelike je utjecalo i na poljoprivredu. Zbog ekstremnih klimatskih uvjeta u ovoj godini plod mandarine za trećinu je manji, more se diže i prodire u Neretvu i tako prijeti svemu što raste.

Studeni je, ali studeno nije. Uz Neretvu mandarine se beru na više od 20 stupnjeva.

- Ali ovo što je sada, to je nezamislivo, ovo se nije nikad dogodilo, rekao je Neven Mataga, uzgajivač mandarina.

No događa se još mnogo toga nezamislivog.

- Znači plod mandarine, ovaj plod je treba sigurno biti za trećinu veći, ali klimatske promjene njega su zaustavile, dodao je Mataga.

Promjene i u maslinarstvu

Nasadi i uoči užarenog ljeta traže vodu, a ona iz Neretve, zbog rasta razine mora, sve češće bude zaslanjena.

- I pitanje je kako će se s obzirom na te klimatske ekstreme, ako ne bude dovoljno slatke vode kroz Neretvu dolazilo da brani taj klin slane vode, tu će biti ozbiljnih problema, ustvrdio je Igor Kreitmeyer, ravnatelj Uprave za zaštitu prirode.

Kojima treba ozbiljno i pristupiti. U dalmatinskim maslinicima pak najstariju dalmatinsku sortu zamjenjuju neke druge.

- Klima se definitivno mijenja ja već ovdje imam sorti koje su sa sjevera Afrike koje se odlično na oblici, kao matičnom stablu fenomenalno ponašaju, rekao je maslinar Damir Buntić.

Oblica se preselila u unutrašnjost

Oblica se preselila dublje u unutrašnjost, gdje maslinika prije nikad bilo nije. Masovno se sade u Kistanjama.

- Prvi primjer je moj kum koji je posadio masline prije 15 godina kada su mu se ljudi i smijali čak, da zašto sadi masline kada to nitko nije radio kod nas, to nije klima takva, nije ovakva, u stvari ljudi nisu ni pokušavali saditi, objasnio je Goran Kutlača iz Kistanja.

Znali su ljudi zašto ne sade, no sad je neko drugo vrijeme.

- Prošle godine možda nije bilo minus, tu možda minus jedan, nije više bilo, al prije 20-30 godina, ja se sjećam, bilo je snijega, bilo je svega, prisjetio se Mirko Karanović.

Prilagodba novim uvjetima

Vrijeme donosi promjene. Treba se prilagoditi.

- Naše ponašanje, naš utjecaj je jako važan, znači kružna ekonomija cirkularno koristiti resurse, ne jednokratno uzeti i odbaciti, već ga zadržati što duže u lancu korištenja klimatski neutralno, a za prirodu pozitivno. to je formula koja nas jedina može zadržati u pozitivnom smjeru, poručio je Kreitmeyer.

U suprotnom budućnost koja je svakako drukčija mogla bi za sve nas biti i mračnija.