14:17 / 19.10.2021.

Autor: HRT/Hina/D.D.

Zelena i digitalna tranzicija s jakim transformativnim učinkom na gospodarstvo

Zelena i digitalna tranzicija

Zelena i digitalna tranzicija

Foto: Igor Soban / PIXSELL

Zelena i digitalna tranzicija mogu imati jak transformativni efekt na hrvatsko gospodarstvo, naglasio je uz ostalo u utorak potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić na konferenciji "Mogućnosti Europskog zelenog plana".

Tu su međunarodnu konferenciju organizirali Europska investicijska banka (EIB) i njezin ured u Hrvatskoj, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj Jutarnji list i Hanza Media.


Ističući da je Europski zeleni plan iznimno važan za EU i cijelu Europu i da se od njega ne odstupa unatoč pandemiji, potpredsjednik Vlade i ministar Marić, koji je bio izaslanik premijera Plenkovića na konferenciji, kazao je da taj plan težak 750 milijardi eura stvara obrise "nove Europske unije".


- Naš interes nije samo u financijskoj omotnici, koja Hrvatsku pozicionira na broj jedan ili dva u EU, ovisno kako se gleda, nego i namjena i namjera tih sredstava. Postavili smo si sami dodatna pravila na temelju kojih ćemo EK-u podnijeti zahtjev za povlačenje dodatnih 700 milijuna eura do sredine iduće godine, nakon što smo prije nekoliko dana ili tjedana primili 13 posto predujma iz ukupne omotnice, iznio je Marić, ističući da je hrvatski program oporavka i otpornosti u potpunosti na tragu zelene i digitalne tranzicije.


Nekoliko projekta to potvrđuju, poput onih Mate Rimca, koji je također sudjelovao na konferenciji, a koji su, kako je Marić kazao, sto posto i zeleni i digitalni, možda i najprepoznatljiviji i izvan Hrvatske, u Europi. Tu je nabrojao projekte autonomnih vozila pete generacije, energetsku i infrastrukturnu obnovu i gradnju, jače uključivanje obnovljivih izvora energije, vodno gospodarstvo i odvodnju, obrazovanje, zdravstvo, javnu administraciju i drugo.


Izazovi iziskuju brzi i odlučan odgovor


S obzirom na pandemiju, klimatske promjene i negativne utjecaje na okoliš, zdravlje, pa i poslovanje, voditelj EIB ureda u Hrvatskoj Anton Kovačev naglasio je da svi ti izazovi iziskuju odlučan odgovor, što je po njemu, kao i drugim sudionicima, za Europu upravo zeleni plan koji postavlja vrlo ambiciozne ciljeve - da Europa do 2030. stakleničke plinove smanji za 55 posto u odnosu na 1990., a da do 2050. postane klimatski neutralna.


- EIB odluke o ulaganju temelji na Pariškom sporazumu. Od 2021. do 2025. planiramo proračun za klimu, što je, vjerujemo ohrabrujući signal za Europu da djeluje u smjeru klimatskih promjena, smanjenja CO2 i svega ostalog što ugrožava život na Zemlji, rekla je potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwinska.


Voditelj Predstavništva EK u Hrvatskoj Ognian Zlatev poručio je pak da je Europski zeleni plan i zakonski definiran, što znači da obvezuje članice na provedbu.


Slično je poručio i glavni direktor Glavne uprave za klimatsku politiku pri EK Raffaelo Mauro Petriccione, koji se obratio putem video linka, čestitavši Hrvatskoj na njezinom planu koji vodi računa i o zelenom i o digitalnom, a najavljuje i najmanje 20 tisuća novih radnih mjesta.


Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak podsjetila je da će se uskoro u Glasgowu održati UN-ova konferencija o klimi, na kojoj će se također govoriti o Europskom zelenom planu.


Ocijenila je da se u hrvatskom planu primjenjuju sve postavke iz Europskog zelenog plana te će se i sredstava EU, kao i druga ulaganja, najviše usmjeravati u projekte obnovljivih izvora energije kao i u prometa, poljoprivredu, proizvodnju hrane i drugo.


- To je i nacionalna razvojna strategija, kojoj je uz ostalo cilj i stakleničke plinove u Hrvatskoj smanjiti i više nego u Europi do 2030. odnosno za više od 60 posto, poručila je Tramišak.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!