18:55 / 05.02.2022.

Autor: Senka Mošnja/Turizam.hrt

Život na Ćićariji ni za što ne bi mijenjali

Malo koji turist zna za prostrano netaknuto planinsko područje na istarskom sjeveru

Malo koji turist zna za prostrano netaknuto planinsko područje na istarskom sjeveru

Foto: Turizam.hrt / HRT

Iako je Istra poznata kao turistički razvijena destinacija, malo koji turist zna za prostrano netaknuto planinsko područje na njezinom sjeveru. Riječ je o pitomom masivu Ćićarije koje obuhvaća gotovo petinu istarskog poluotoka. Otkrivaju je biciklisti i paraglajderi, pomalo se obnavljaju starine. No područje iznimnog potencijala, ali i slabe infrastrukture - još je daleko od početka ozbiljnijeg turističkog razvoja.

Niz uzvisina i udolina s pitomim vrhovima nepreglednog prostranstva oplakuju Istru na njezinom sjeveru. Područje Ćićarije osobito je slabo naseljeno na sjeveroistočnom dijelu. Lanišće je najveća općina u Istri, ali u 14 naselja koja joj pripadaju živi manje od 300 ljudi. Mjesto Slum čak je i među bolje naseljenima.

- To nije malo selo, danas nas ima oko 20-ak. Nažalost, iseljenje se dogodilo i u Slumu, kao i u većini Ćićarije, kaže za HTV-ovu emisiju Turizam.hrt Anita Černeha iz Sluma.

U nekada poznatom stočarskom kraju pašnjaka više nema. Rijetki su se počeli baviti turizmom. Nećak gospođe Anite bezuspješno je prodavao staru kuću pa ju je na posljetku obnovio i sada je iznajmljuje uz pomoć tete Anite koja održava okoliš.

Povećana turistička potražnja

Posljednjih je godina u selima Ćićarije niknulo čak 14 kuća za odmor. Pandemija koja je svjetskom pa i hrvatskom turizmu donijela pad, na Ćićariji je povećala turističku potražnju. Znaju to oni koji se iznajmljivanjem bave od prije pandemije.

- Postoji jedna kategorija gostiju u Europi, jer to je veliko tržište, koje ne zanima more nego ambijenti. Ćićarija je relativno blizu svih zapadnih granica i gostiju ima, mi smo zadovoljni, kaže Miloš Božić, iznajmljivač smještaja iz Sluma.

Općina Lanišće nema svoju turističku zajednicu. U planu je da promidžbu tog područja preuzme ona iz obližnjeg Buzeta. No to se još nije dogodilo pa su potencijali Ćićarije rijetkima poznati.

- Svatko tko dođe na Ćićariju, ima se prilike baviti biciklizmom, pješačenjem, planinarenjem, imamo i paraglajding. Svi oni koji se žele baviti sportom, koji žele biti na zraku, taj dio Ćićarije je stvarno najbolji izbor - kaže Andrea Laković iz TZ Buzet.

Robinzonski kamp koji nije za svakoga

Godinama je na Ćićariji i pravi robinzonski kamp koji se prostire na čak 40 tisuća četvornih metara, a prima samo 25 gostiju! Potpuna intima ovdje je zajamčena. Vlasnici kažu kako ne žele konkurirati komercijalnim kampovima, žele ostati kakvi jesu, ne treba im reklama. Znali su izaći na raznim mapama pa su ih, kažu, posjećivali ljudi koji tu ne pripadaju.

- To je kamp sa surovim uvjetima, mi tu imamo strahovite bure, promijeni se vrijeme u 10 minuta. Ljudi koji nisu naučeni, konji nisu često na planinama, ne znaju se snaći u takvim situacijama i nemaju opremu da bi to podnijeli. Druga je stvar što nema tople vode, struje, televizije, i vidim da to njima ne paše - pa onda radi čega? Radi par eura gubimo klijentelu koja nam dolazi godinama i ne stvara nam nikakve probleme, komentira Nevio Ladavac, vlasnik robinzonskog kampa.

Oštarija - posljednja stanica prije povratka u svoje zemlje

Pola sata vožnje od Sluma, a i dalje u istoj Općini, smjestile su se Jelovice. U njima još od 1902. radi i jedina oštarija na širem području. Gosti iz 30-ak kilometara udaljenog Trsta ovdje su najbrojniji. Ljeti navrate i turisti prije povratka u svoje zemlje.

- Prođu Nijemci, Austrijanci, Talijani na povratku iz Hrvatske i žele potrošiti zadnje kune - objašnjava Dražen Čendak, ugostitelj iz Jelovica.

Dražen Čendak iznajmljuje i sobe, uglavnom lovcima iz Italije. Zajedno s bratom proizvodi i ugljen na stari, tradicionalan način. Treba nasjeći pa posložiti cjepanice bukve, a zatim ih čeka oblaganje sijenom i zemljom, pa tek onda slijedi 10-dnevni proces sagorijevanja.

Zanimljivo bi bilo to predstavljati gostima, ali mora se brinuti o ugostiteljstvu i nema vremena, kaže. Baš kao ni gospođa Anita s početka priče, čijih je ruku djelo pravi mali kamenjar s više stotina raznih biljaka. Turisti zastanu, pogledaju, ona ih uputi u sve što ih zanima, no financijske koristi od toga nema niti joj, kaže, treba. Time se bavi jer u tome uživa i poput svih naših sugovornika - život na Ćićariji ni za što ne bi mijenjala. 

Pogledajte reportažu:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!