Blažić: Mercosur i smanjenje EU potpora prijete hrvatskoj poljoprivredi

Savjetnica za prehrambenu industriju i poljoprivredu Zvjezdana Blažić u središnjem Dnevniku HTV-a istaknula je da nove generacije biraju hranu prema zdravlju, okolišu i vrijednostima, dok je proizvodnja organske hrane u Hrvatskoj još mala. Navela je i zabrinutost zbog Mercosur sporazuma i mogućeg smanjenja EU potpora koji bi mogli ugroziti konkurentnost domaće poljoprivrede.

Nove generacije biraju hranu, ali proizvodnja organske hrane u Hrvatskoj još je mala

Savjetnica Blažić pojasnila je koje su ključne promjene u prehrambenim navikama novih generacija.

- Nove generacije su više svjesne o tome koliko hrana više nije samo ona osnovna potreba za zadovoljiti te osnovne životne potrebe, sitosti. I ne gledaju samo na cijenu, oni u hrani vide i taj utjecaj na okoliš, na klimu, na planetu. Također imaju i određene vrijednosti vezane uz hranu. Svjesni su naravno i onoga što hrana predstavlja za njihovo zdravlje, kazala je Blažić.

Dodala je kako ankete pokazuju da žele znati i gdje se hrana proizvodi, je li lokalna ili uvezena, kako je proizvedena, koliko se upotrebljava pesticida, koji se aditivi koriste, koja je kalorijska vrijednost.

- Vole biti informirani o hrani i doživljavaju hranu kao neku vrijednost u njihovom životu. To je ono što pokazuju istraživanja. Druga stvar je kako se mi kao potrošači, naročito u Hrvatskoj, ponašamo u praksi. Ima sve više ljudi koji su osviješteni, koji kupuju i ekološku, organsku i lokalnu hranu, ali još uvijek kod većine potrošača je cijena glavni i osnovni izbor, navela je Blažić.

Otkrila je kako stoji Hrvatska kada se govori o proizvodnji organske hrane.

- Hrvatska ima neki rast, pogotovo ono što se prati. Kad smo ušli u EU primjenom zajedničke poljoprivredne politike sve više smo u poljoprivredu uvodili okolišne mjere koje su bitne za zdravlje, prirodu i bioraznolikost. Imamo sve veće površine pod ekološkim uzgojem, ali unatoč tome imamo jako malu proizvodnju organske hrane. Mi imamo još uvijek samo nekih desetak posto površine, a hrane još i manje jer veliki dio na tim površinama su zapravo pašnjaci na kojima nema stoke, istaknula je Blažić.

Sporazum s Mercosurom izaziva zabrinutost

Blažić je komentirala i pregovore Europske unije sa zemljama Mercosura, odnosno trgovinski sporazum te što će on konkretno značiti za naše i za europske poljoprivrednike, ali i posredno za Hrvatsku, za prerađivače i potrošače.

- Europska komisija je potpisala sporazum sa zemljama Mercosura (Argentina, Brazil, Urugvaj, Paragvaj i tu nastaje jedno veliko tržište, oko 700 milijuna stanovnika. Europski parlament sporazum nije do kraja prihvatio, nego ga je poslao Europskom sudu pravde na utvrđivanje pravnog stajališta -  može li se on primjenjivati bez ratifikacije svih zemalja članica. Za to vrijeme dok se sud ne donese svoju odluku neće biti u primjeni, a intencija Europske komisije je bila da on bude u primjeni prije same ratifikacije, pojasnila je Blažić.

Istaknula je kako je taj sporazum jako dobar za snažne industrijske zemlje, naročito zemlje s jakom automobilskom industrijom, zatim za strojarstvo i elektroindustriju.

- No, agrarne zemlje, jake poljoprivredne zemlje Europske unije su bile velike protivnice i oni nisu glasali za usvajanje Mercosur sporazuma jer su poljoprivrednici bili skeptični. Razlog je i konkurentnost u odnosu na dosta snažnu poljoprivredu tih južnoameričkih zemalja, načine proizvodnje pa i utjecaj na okoliš, rekla je Blažić.

Naime, Europska unija od poljoprivrednika zadnjih godina traži enormna ulaganja baš u agrookolišne mjere, u pridržavanje svih propisa vezanih uz dobrobit životinja i bioraznolikost i tu je konkurentnost smanjena u odnosu na one proizvodnje koje nemaju tako visoke standarde.

- To naravno ima utjecaje i na potrošače jer tu potrošači postavljaju pitanje kako su takvi proizvodi su proizvedeni i s koliko više pesticida. Brazil ima otprilike 10 puta veću potrošnju pesticida nego Hrvatska po hektaru. Razlike su velike te mislim da su i poljoprivrednici, a mogu biti i potrošači, malo zabrinuti, navela je Blažić.

Smanjenje potpora može snažno pogoditi hrvatsku poljoprivredu

Komentirajući smanjivanje europskog budžeta za poljoprivredu te u kakvoj će se poziciji naći Hrvatska Blažić je rekla kako su pregovori o višegodišnjem financijskom okviru još u tijeku.

- Tu se obično poljoprivreda dosta bori za sredstva. I u okviru potpisivanja Mercosur sporazuma su se izborili za dodatna sredstva koja će ići u poljoprivredni proračun, kazala je Blažić.

Dodala je kako se jako mijenja sama arhitektura zajedničke poljoprivredne politike.

- Prema pravilima koje je Europska komisija sada iznijela ako dođe do smanjenja potpora, mi koji smo ušli zadnji u Europsku uniju, gdje nam je konkurentnost dosta niža, gdje imamo produktivnost na nivou 30% europskog prosjeka, pogotovo ako se ide u smanjenje tog Fonda za ruralni razvoj koji najviše utječe na modernizaciju, na nove tehnologije, digitalizaciju, mislim da bismo time bili dosta pogođeni, naglasila je Blažić.