Kako učinkovito odgovoriti na krizne situacije?

U današnjem turbulentnom svijetu, uz klimatske promjene, prirodne i ekološke katastrofe, političke napetosti i tehnološke prijetnje, suočavanje s kriznim situacijama postaje sve kompleksnije. 

Trut: Sustav civilne zaštite u posljednjih pet godina narastao

Damir Trut, ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a osvrnuo se na ono što smo naučili posljednjih godina.

- Živimo u izazovnim vremenima. Sustav Civilne zaštite i odgovora na krize je u ovih pet godina narastao. Pokazao se kao učinkovit i dobar. Odgovorio je na sve krize koje smo imali, od pandemije, potresa, požara pa do poplava, rekao je.

Ustvrdio je kako "niti na jednom nismo imali veći problem" te da se "opremamo, osposobljavamo i koristimo fondove EU".

Kada se radi o onome na čemu se dodatno treba raditi, istaknuo je kako je to spremnost i rano upozoravanje.

- Sustav se sastoji od različitih dionika. Temeljne snage su vatrogastvo, HGSS i Crveni križ te druge udruge, ali i specijalizirane službe. Tu pomaže vojska i zaista, vojska je vrlo konkretna u svojoj pomoći, rekao je.

- Svakodnevno se nešto događa, od normativnih dokumenata koje pripremamo, a Vlada RH donosi da bi se pripremali i osposobljavali, istaknuo je.

- Sustav je spreman izaći u datom trenutku. Od onih najmanjih pa do najvećih nesreća. Imamo dovoljan broj ljudi. Naravno, ne može se sve napraviti u 15 minuta ili sat vremena. Postoji procedura, postoje procesi, dodao je.

Krize suvremenog doba? "Zajednički nazivnik su klimatske promjene"

Sanja Kalambura, predsjednica Organizacijskog odbora Dana kriznog upravljanja i prodekanica za znanost Veleučilišta Velika Gorica, naglasila je kako smo naučili lekcije te shvatili da su klimatske promjene zajednički nazivnik novih kriza.

- Imamo naučene lekcije. Osim onih standardnih kriza koje su vezane za sigurnosna pitanja, poput pojave ratova - mislim da je zaključak našeg odbora da su to svakako klimatske promjene, rekla je.

Naglasila je kako su one "nazivnik koji na neki način stvara nove krize i potrebe da reagiramo na drugačiji način".

- Počevši od različitih vremenskih prilika do situacija koje definitivno uzrokuju događaje koji mogu biti pogubni za stanovništvo, kazala je.

- Bitno je naglasiti da kroz Veleučilište u Velikoj Gorici imamo studentski program gdje smo educirali više od 1000 studenata koji su spremni dati neka rješenja, istaknula je.

Dodala je kako je to "vrlo specifično područje koje zahtjeva specifična znanja" kada se radi o ranom upozoravanju, sanaciji itd.

Kako se što bolje pripremiti i kako na njih učinkovito odgovoriti - u Tuheljskim Toplicama raspravljaju vodeći domaći i međunarodni stručnjaci iz područja.

U suvremenom svijetu sve je više kriznih situacija izazvanih prirodnim i ljudskim djelovanjem. Sve su češće i opasnije, stoga je nužno stalno povećavati razinu otpornosti.

- Imamo ljetne požare, imamo poplave, imamo situaciju u svijetu koja nije stabilna, posebno kada govorimo o europskom kontinentu, znači sve sastavnice i Civilne zaštite i Domovinske sigurnosti moraju tražiti i traže odgovore na takvu vrstu rizika, kazao je Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova.

Odgovore traže i visokoobrazovani stručnjaci. Na međunarodnoj konferenciji o upravljanju u kriznim situacijama Veleučilište Velika Gorica okuplja domaće i međunarodne stručnjake iz tog područja već 17 godina.

- Tako smo nedavno, odnosno prije nekoliko godina, imali konferenciju koja je posvećena pandemiji. Ove godine je više nego bitno govoriti o klimatskim promjenama i upravo elementima koji su vezani za taj segment, ali i isto tako dotaknut ćemo se i ratova koji su u našoj neposrednoj blizini, rekla je Sanja Kalambura, Veleučilište Velika Gorica.

Današnje krizne situacije gotovo u pravilu nadilaze nacionalnu razinu.

- Od klimatskih promjena koje imaju ozbiljne posljedice u vremenskim neprilikama i prirodnim katastrofama, imamo isto tako krize koje su lokalnog karaktera, koje možemo smatrati geopolitičkima kao što je ruska agresija na Ukrajinu, kao što je Bliski Istok, koji nisu zadržale posljedice utjecaja samo u regionalnom kontekstu nego u cijelom svijetu, istaknuo je Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta Vern.

Stoga je u odgovoru na takve situacije potrebna i globalna solidarnost. Europska unija putem različitih programa i planova pomaže članicama u ublažavanju posljedica i povećanju spremnosti žurnih službi na odgovor na nove krizne situacije.

- Naša ulaganja u klimatske akcije zaštitila su 5 milijuna 800 tisuća ljudi od katastrofa povezanih s klimom, što potvrđuje našu predanost izgradnji otpornije Europe. Hrvatska je jedna od vodećih zemalja u korištenju tih sredstava, s ukupno raspoloživih 10 milijardi eura za financiranje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, rekla je Carmen Gruber, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj.

Uz sve to, važno je razvijati i očuvati solidarnost građana, koja je u Hrvatskoj u svim dosadašnjim krizama bila na visokoj razini.