Šest godina od zagrebačkog potresa, Plenković i ministri u obilasku obnove

Uoči 6. godišnjice zagrebačkoga potresa premijer Andrej Plenković i ministri Nina Obuljen Koržinek, Irena Hrstić, Radovan Fuchs i Alen Ružić obišli su nekoliko lokacija, za čiju je obnovu utrošeno oko 340 milijuna eura, među ostalim, KBC Zagreb, Hrvatski povijesni muzej i dekanat Medicinskog fakulteta.

Premijer Plenković poručio je da bi obnova Zagreba nakon potresa trebala završiti do 2030., što smatra realnim i razumnim rokom.

Kako javlja novinar Eugen Husak, premijer je pritom usporedio zagrebačku obnovu s onom u talijanskom gradu L’Aquili, istaknuvši da je riječ o glavnom gradu s oko 25 tisuća oštećenih zgrada.

U takvim okolnostima, dodao je, činjenica da će obnova biti dovršena sedam godina brže predstavlja vrlo dobar rezultat.

Plenković je naglasio i kako je iz teške situacije izvučena važna pouka. Tijekom obnove nastoji se ugraditi najviše protupotresne standarde, kako bi Zagreb dosegnuo razinu sigurnosti kakvu prije nije imao.

Do sada je u obnovu glavnog grada uloženo oko 2,7 milijardi eura, a radovi se nastavljaju i u idućim godinama, s ciljem dovršetka cijelog procesa do kraja desetljeća, izvijestio je Husak.

Prije gotovo šest godina potres u Zagrebu prouzročio je štetu na više od 25 tisuća zgrada, privatnih i onih javne namjene. Nakon potresa ostalo je neuporabljivo ili privremeno neuporabljivo više od šest tisuća zgrada.

- Ovdje je zaista bilo jako puno problema. Zgrada dobiva suvremenu interpolaciju i novu namjenu. Presretni smo što će Hrvatski povijesni muzej napokon imati prostor za svoj stalni postav. Tražili smo godinama i desetljećima adekvatan prostor i u ovoj nesreći od prostora uspjeli smo pronaći ovu zgradu koju je Vlada dodijelila muzeju. Kada završe radovi, a završit će do kraja lipnja, onda kreće finalni posao, a to je izrada stalnog postava, poručila je Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija.

- DHMZ ostaje na ovoj lokaciji u dijelu mjerenja koja su krenula 1862. godine će se nastaviti sada na ovoj lokaciji. Sam DHMZ i naši uredi ne, ali ostaje meteorološka postaja, nastavljamo povijest koja je krenula u 19. stoljeću i mislim da ćemo s obnovom ove zgrade slijedećih 150 ili 200 godina imati kontinuirana mjerenja na lokaciji, rekao je dr. sc. Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a.

- Jako sam zadovoljan, ovo je treća zgrada koja je potpuno završena. Prvo smo obnovili i uredili Školu narodnog zdravlja 'Andrija Štampar', onda Zavod za patologiju i ovdje se nalaze veliki zavodi – Zavod za kemiju i biokemiju, Zavod za imunologiju i fiziologiju, Zavod za biologiju i Zavod za histologiju i andrologiju sa dekanata. Vrijednost svih radova do sada je blizu 100 milijuna eura koju je Vlada Republike Hrvatske uložila, kazao je prof. dr. sc. Slavko Orešković, dekan Medicinskog fakulteta.

- Želim zahvaliti svima koji sudjeluju u ovom procesu. Svi smo se nekako pretvorili u projekt-menadžere velikih građevinskih projekata, a nitko u načelu nije mislio da ćemo se time baviti, ali od jedne velike tragedije nastojali smo prilike i izazove pretvoriti u šanse. Smatram da smo kroz jedan period koji je zahtijevao dosta strepljenja od svih onih koje je potres pogodio ipak učinili iskorake koji će trajno ostati, poručio je premijer Andrej Plenković, istaknuvši kako je ukupno uloženo 1,6 milijardi eura samo na obnovu zdravstvenih ustanova na području Grada Zagreba.

- Kada govorimo zajedno o obnovi nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa, govorimo o 14.500 lokacija koje smo obnovili i oko 55.000 stambenih jedinica, toliko je kućanstava prošlo kroz obnovu u ovih šest godina od zagrebačkog potresa i pred nama je još ukupno 4330 lokacija za donijeti rješenja, rekao je ministar Branko Bačić.

Nova zgrada Jordanovca kao simbol obnove

Djelatnici Klinike za plućne bolesti Jordanovac nakon dugog razdoblja rada u otežanim uvjetima dobili su nove prostore.

- Svi djelatnici su više nego sretni. Čekali smo to ne šest godina nego 80, koliko je bolnica stara. Ovo je na neki način preporod, ne samo zbog nove zgrade nego smo dobili priliku napraviti potpuno novu infrastrukturu i arhitekturu u skladu s razvojem moderne medicine, rekao je predstojnik Klinike akademik Miroslav Samaržija.

Radovi napreduju i na drugim velikim projektima, poput bolnice na Rebru, gdje obnova ulazi u završnu fazu. Strukturalna obnova znači da su svi prostori ogoljeni, ojačani i ponovno izgrađeni, to su praktički novi prostori, rekao je ravnatelj KBC-a Zagreb Fran Borovečki.

U obnovljene prostore vratili su se i studenti Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije. Studenti su presretni, potpuno su obnovljeni prostori od učionica do laboratorija i knjižnice, rekao je dekan Josip Margaletić.

U travnju završavaju radovi na zgradama Medicinskog fakulteta, a planira se i izgradnja studentske poliklinike te biomedicinskog istraživačkog centra. Izvođač bi trebao biti izabran do kraja godine, rekao je dekan Medicinskog fakulteta Slavko Orešković.