Šesta godišnjica zagrebačkog potresa: Grad još ranjiv, ali spremniji

Sutra se obilježava šesta godišnjica zagrebačkog potresa. U nedjelju, 22. ožujka 2020., u 6:24, potres magnitude 5,5 po Richteru, s epicentrom sedam kilometara sjeverno od središta Zagreba, u Markuševcu, na dubini od 10 kilometara, zauvijek je promijenio glavni grad. Šest godina poslije nameće se pitanje koliko smo iz tog iskustva naučili i jesmo li danas spremniji na buduće potrese.

Potres pokazao važnost inženjera

Voditelj Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo i profesor na Građevinskom fakultetu, Josip Atalić, u emisiji Studio 4 prisjetio se intenzivnih mjeseci nakon potresa, kada su stručnjaci radili gotovo bez prestanka.

Kako kaže, struka koja prije nije bila dovoljno prepoznata ni uključena u pitanja sigurnosti građana tada je pokazala svoju ključnu ulogu. Upravo to iskustvo danas nastoje pretočiti u konkretne promjene – kroz sustave, obrazovanje i praksu – kako bi grad bio sigurniji i spremniji na buduće potrese.

Istaknuo je da je broj oštećenih zgrada bio iznimno velik.

- Neki konačni brojevi su preko 20 tisuća različitih oštećenja. Neke su stvarno bile teže. Najčešće su stradali zabatni zidovi, krovišta i dimnjaci, rekao je.

Atalić priznaje da se ranije na fakultetima nije dovoljno posvećivalo starim, tradicijskim zgradama.

- Sada te stvari mijenjamo. Trebalo je podići razinu znanja i same struke i kasnije smo odradili to kako treba.

Kuk: Zagreb je dobro prošao

Tog jutra prije šest godina prisjetio se i seizmolog Krešimir Kuk.

- Bila je gužva. Neki instrumenti su se u podrumu urušili, nestalo je struje u zgradi, tako da je situacija bila zahtjevna još prije nego što je itko stigao u zgradu, rekao je Kuk.

Ističe da, unatoč katastrofi, Zagreb nije suočen s čestim jakim potresima.

Interesantna je činjenica da, na svu sreću, kod nas nema puno jakih potresa. Mi seizmolozi mogli smo, već po tijeku odvijanja potresa, otprilike procijeniti njegovu jačinu. I koliko god desetljećima upozoravali da nije pitanje hoće li se jaki potres u Zagrebu dogoditi, već samo kada, ipak nas iznenadi, pa i nas seizmologe, kaže Kuk, dodajući kako je Zaagreb s obzirom na jačinu potresa i unatoč ogromnim štetama dobro prošao.

Tlo se smiruje, ali potresa još ima

Na pitanje smiruje li se tlo nakon zagrebačkog potresa, Kuk kaže kako se tlo značajno se smirilo.

- Potresi su puno rjeđi i puno slabiji. Još uvijek ih ima, što je normalno, ali to ovisi i o jačini onog najjačeg potresa. Recimo, Petrinska serija potresa još uvijek je izraženija po jačini. Nisu ni to više jaki potresi, a punih je više. Zagrebačko područje sada je mirnije. Još uvijek nije u onom, ajmo reći, prosječnom stanju još uvijek ima potresa koji su dio ove serije, ali oni su puno rjeđi i puno slabiji, ističe.

Interes javnosti za seizmologiju i rad seizmologa bio je izniman u danima nakon zagrebačkog potresa.

- Nakon Petrinskog potresa interventnim mjerama od Hrvatske vlade dobili smo 20 seizmografa i 20 akcelerografa koje smo vrlo brzo postavili na teren. U narednim godinama Hrvatska je osigurala značajnija sredstva, pa sada imamo kupljenih stotinjak instrumenata koji se postavljaju diljem zemlje, rekao je Kuk, ističući da se ulaganja u struku često događaju tek nakon jačih potresa.

-Sad pregovaramo s ministarstvima da zaposlimo više ljudi, uz povećani obseg posla. Treba osigurati sve što ide uz to i povećati budžet seizmološke službe, koji se nažalost još uvijek nije promijenio. Ali stvari se mijenjaju na bolje, naglasio je.

Neke zgrade i dalje ugrožene

Atalić ističe da u Zagrebu i dalje postoje dijelovi grada koji su ranjivi na potrese.

- Ne želim širiti paniku, ali postoji puno zgrada koje su i dalje ugrožene. Moramo biti svjesni da smo se uskladili s novim europskim propisima, no po tim normama samo oko 10 posto zgrada zadovoljava standarde. Zgrade građene prije 1964. godine, prije ikakvih normi vezanih za potres, posebno su ugrožene, kaže.

Dodaje da građani mogu sami procijeniti svoj rizik i koristiti seizmički certifikat za konkretnu procjenu stanja zgrada.

- Na temelju toga mogu planirati lokalne strategije ili politike vezane za svoje zgrade ili obiteljske kuće, pa čak i pojačati dijelove zgrada tijekom energetske obnove. Ukratko, mogu sami brinuti o svojoj sigurnosti, zaključio je.

Važnost ispitivanja svojstava lokalnog tla

Seizmolog Kuk naglašava i važnost ispitivanja svojstava lokalnog tla, tzv. seizmičke mikrozonacije, u procjeni rizika od potresa.

- Seizmička mikrozonacija pokazuje koliko će se osnovna seizmička pobuda, odnosno trešnja koja izazove potres, manifestirati na pojedinim dijelovima grada. Na nekim lokacijama može djelovati jače, kao da bi bio jači potres, objašnjava Kuk.

Taj proces, dodaje, uključuje multidisciplinarni pristup.

- Za sjeverni dio Zagreba mikrozonacija se napravila uz sudjelovanje seizmologije, tektonike, geologije i geodinamike. Dobivaju se vrlo bitni podaci, uključujući i informacije o klizištima i drugim rizicima. Takve analize su izrazito važne i daju korisne informacije za pripremu i buduće potrese, istaknuo je.