12:34 / 28.04.2021.

Autor: Hrvatski radio/A sada Vlada/HRT

Banožić odgovorio Milanoviću: Tko god se osjeća kao hrvatski vojnik, treba biti na obilježavanju

Ministar Mario Banožić u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada"

Ministar Mario Banožić u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada"

Foto: Hrvatski radio / HRT

Ministar obrane Mario Banožić je, gostujući jutros u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada", odgovorio predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću kako na obilježavanju obljetnice akcije Bljesak treba biti svatko tko se osjeća kao hrvatski vojnik. "Ovo su protokolarne stvari, Hrvatskoj vojsci ništa nije teško, to su pokazali na mnogim događajima koje su imali", poručio je.  Rekao je i kako je siguran da će se u budućnosti morati ići na izmjenu Zakona o obrani jer je nedorečen.

Pred nama je 26. obljetnica vojno-redarstvene akcije kojom je oslobođen veliki dio zapadne Slavonije. Oko obilježavanja obljetnice u uvjetima epidemije doneseno je mnogo odluka. Ministar obrane Mario Banožić rekao je za emisiju Hrvatskog radija "A sada Vlada" kako je prije dva dana imao operativni sastanak na kojemu su bili predstavnici Ureda predsjednika Republike, predsjednika Vlade, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, Ministarstva branitelja, kao i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te načelnika općine Okučani.

- Pokušali smo naći rješenje za koje smo se svi složili da je, s obzirom na epidemiološke mjere, najbolje da se napravi jedno sukcesivno polaganje koje će trajati od 9 sati pa nadalje. Svakih 30 minuta će se izmjenjivati izaslanstvo i položiti vijenac, sa čime su se svi složili na sastanku, rekao je.

Predsjednik države Zoran Milanović najavio je još ranije da će u Okučanima biti cirkus, upravo zbog odvojenog polaganja vijenaca, odnosno odvojenih protokola. S druge strane, u utorak je najavio da će razgovarati s Banožićem. Predsjednik ima dvojbe trebaju li vojnici cijeli dan stajati u Okučanima dok se protokoli izmjenjuju. Jučer je u Gašincima izjavio kako razmišlja o tome da vojska ne sudjeluje u obilježavanju VRO Bljesak u Okučanima - kako bi ih se zaštitilo od politizacije.

- Način polaganja vijenaca u kojem vojnici moraju tamo stajati satima dovodi ih u neugodnu situaciju. Tako da mislim da ću im reći da ostanu doma, da ih naprosto zaštitimo od politizacije, rekao je Milanović jučer.

"Hrvatskoj vojsci ništa nije teško"

- Bljesak je prije svega događaj koji obilježava - što? Jednu slavu Hrvatske vojske, policije, svih ljudi koji su u tom trenutku bili spremni boriti se s puno snažnijim neprijateljem i tehnički opremljenijim. Dakle, slavimo jednu hrabrost Hrvata u ne tako dalekoj povijesti. Kao takva ona mora ostati i obilježena. Ovo su protokolarne stvari, Hrvatskoj vojsci ništa nije teško, to su pokazali na mnogim događajima koje su imali. Samo ove godine, od potresa, Covida, gdje je vojska sudjelovala satima, danima, tjednima, mjesecima, tako da sam siguran da samo polaganje vijenaca za njih nije neki veliki teret, odgovorio mu je Banožić jutros u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada".

Kaže kako ga predsjednik Milanović jest jučer u Gašincima pitao na tu temu.

- Ja sam mu rekao da nikad nisam propisivao odluku i ne znam zašto bih to sada činio i da neću ni sada propisivati odluku gdje će zapovjednici stajati. Što se tiče Hrvatske vojske, a odnosi se na mirozov, odnosno nosače vijenaca, počasnu desetinu, to je ono što je uvijek bilo kada je bilo polaganje vijenaca po pitanju državnoga vrha i visokih protokola, to će biti i sada. Što se tiče samih zapovjednika, nikakva se odluka neće donositi niti se ikada donosila gdje će zapovjednici stajati ili neće stajati. Ono što sam rekao, svi se oni osjećaju kao hrvatski vojnici i jesu Hrvatska vojska. Hrvatska vojska je dala izniman doprinos u Domovinskom ratu i moje je mišljenje da tko god se osjeća tako, treba u tom trenutku biti na obilježavanju.

Zapovjednici sami odlučuju

Na pitanje znači li to da zapovjednici Oružanih snaga mogu sami odlučiti dio kojeg protokola će biti ili ne, rekao je:

- Što se mene tiče, to je tako. Bitno je da taj dan bude svečan, da se on pamti po tome, da nove generacije uče iz toga dana što je hrvatska država i na koji način je ona nastala i to je poanta cijeloga dana.

Odgovorio je  i na pitanje ima li predsjednik Republike, koji jest vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, tu vrstu izravne ovlasti da primjerice naredi da vojnici ostanu doma?

- To su tumačenja Zakona o obrani. Sve odluke po pitanju korištenja Oružanih snaga odnosno Hrvatske vojske donosi ministar obrane. Temeljem članka 54. donosimo odluku, a zapovjednik odnosno načelnik glavnog stožera izdaje zapovijed temeljem koje se provodi odluka. One odluke odnosno zapovijedi koje može izdati predsjednik države kao vrhovni zapovjednik proizlaze iz članka 47. Zakona o obrani. One se odnose na ratno stanje, odnosno očuvanje cjelovitosti države, njene sigurnosti itd. Ali to su sada teme koje su nepotrebne uopće za operaciju Bljesak i ne bih uopće sada potezao pitanje Zakona o obrani jer ima dosta nedorečenosti. To smo mogli vidjeti i u proteklom razdoblju i o tome se intenzivno razgovara između Ureda predsjednika i Ministarstva obrane.

Izmjena Zakona o obrani

Ministar Banožić rekao je i kako je siguran da će se u budućnosti morati ići na izmjenu tog zakona jer je dosta stvari nedorečeno.

- I onda jednostavno, ako nešto ne piše da je ovako ili onako, može se svakako tumačiti. Ali ono što je bitno je da je Hrvatska vojska ta koja se treba razvijati uz pomoć tog zakona. Taj zakon mora biti pozitivan na način da čini Hrvatsku vojsku modernijom, rekao je, zaključivši: "Ono što sam siguran je da ćemo u razgovoru doći do rješenja, a to rješenje za mene je da - tko god se osjeća tako, treba biti tamo"".

Mario Banožić u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada"

Mario Banožić u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada"

Foto: Hrvatski radio / HRT

Trideset godina Hrvatske vojske

Bljesak je akcija koja se svake godine obilježava na poseban način. Ove godine velika je obljetnica, 30 godina Hrvatske vojske. Tridesete godišnjice proslavljaju i slavne gardijske brigade, brojne postrojbe Hrvatske vojske. Ova godina će proći u tom znaku.

Osvrćući se na trideset godina Hrvatske vojske i na pitanje ima li Hrvatska danas moderne oružane snage, spomenuo je između ostalog vježbe Hrvatske vojske koje će se održati od travnja do lipnja ove godine. Jučer je održana vježba "Stabilnost 21/1" u Gašincima, prošli tjedan u Slunju.

Na obje vježbe ocjenjivala se spremnost Hrvatske vojske, osmog kontingenta koji ide u Poljsku i 36. kontingenta koji se sprema na odlazak na Kosovo, odnosno KFOR.

Jedno od pitanja bilo je i koliko se ulaže u modernizaciju i opremanje Hrvatske vojske. Voditeljica Eliana Čandrlić naglasila je kako je u mandatu bivšeg ministra Krstičevića napravljen iskorak, svjedočili smo, kazala je, i obnovama vojarni i vraćanju vojarni u neke hrvatske gradove.

Modernizacija i opremanje


- Ono što je obilježavalo 2018. i 2019. godinu, to se svi moramo složiti, bio je porast sredstava u proračunu sukladno svemu onome što je Vlada poduzela kroz mjere u gospodarstvu i što se definitivno odrazilo na proračun. Tada je proračun u ministarstvu iznosio 5,3 milijarde, od čega se značajan dio tih sredstava upravo odnosi na modernizaciju i opremanje. Sigurni smo da u ovih 4,8 milijarde koliko smo do sada planirali, više od milijardu će se odnositi na modernizaciju i opremanje. Ali definitivno tu nije iznos koji će se odnositi na nabavku višenamjenskih borbenih aviona, isto tako završetak Projekta Bradley - koji su u ovom trenutku financijski možda najzahtjevniji po pitanju modernizacije i opremanja, rekao je.

Tu su, nastavio je, i projekti poput nastavka razvoja devet borbeno oklopnih vozila Patria, nabavlja se i još jedan avion Zlin, tu je i nastavak ulaganja u infrastrukturu potrebnu za uvoženje Black Hawka. Naime, 2022. godine imate ćemo četiri Black Hawka, objasnio je, naglasivši između ostalog i daljnju suradnju s proizvođačima u obrambenoj industriji, daljnje opremanje puškama HS Produkta. Naveo je kako će se i dalje ulagati u našu pušku strojnicu koja će biti uvedena u sustav Hrvatske vojske.

Proračunska sredstva i Europski obrambeni fond

- I dalje se ulaganje događa, ne više onim intenzitetom zbog samih proračunskih sredstava koje imamo. Ono što radimo je da se u idućih nekoliko godina upravo s našim proizvođačima i našim novoosnovanim Vojnim sveučilištem razvijamo prema europskim sredstvima koja će od sada biti po prvi puta dostupna s izglasavanjem ovoga proračuna na način da po prvi put imamo Europski obrambeni fond gdje ćemo u prvom razdoblju imati sredstva od oko 2,6 milijardi eura za istraživanje i razvoj - i tu vidimo upravo našu prednost, rekao je dodavši da bi sredstvima Europske unije kompenzirali dio sredstava koji nedostaje iz hrvatskog proračuna, dok se gospodarska situacija u Hrvatskoj ne popravi.

- Ja sam siguran da ćemo i kroz Nacionalni program oporavka i sve ono što je hrvatska Vlada na čelu s resornim ministrima pripremila kao paket mjera koje će pomoći u oporavku hrvatskog gospodarstva doprinijeti bržem punjenju proračuna, ali i vraćanju starih projekata, ulaganje u pojedine vojne objekte, rekao je. 

Pogledajte cijeli razgovor:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!