Fuchs: Fiskalnim poravnanjem vrtići će dobiti dodatan novac za funkcioniranje

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je u srijedu da će, odlukom Vlade o fiskalnom poravnavanju, općine po prvi puta iz državnog proračuna, ovisno o razvijenosti, dobiti dodatni novac po broju djece koja pohađaju vrtić kako bi se poboljšalo funkcioniranje predškolskih ustanova.

- Svjesni činjenice da su neke općine koje su slabijeg fiskalnog kapaciteta do sada izbjegavale gradnju vrtića upravo zato što ih nisu mogli servisirati na način da pokriju materijalne troškove i eventualno plaću zaposlenika, jer je taj dio obrazovnog sustava je u ingerenciji lokalne uprave i samouprave, na idućoj sjednici Vlade, ili najkasnije, onoj iza, donijet ćemo odluku o takozvanom fiskalnom poravnanju, rekao je Fuchs.

Ministar je u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" pojasnio da će se po prvi puta iz državnog proračuna financirati fiskalna održivost, gdje će s obzirom na stupanj razvijenosti općine dobiti dodatni novac po broju djece koji pohađaju vrtić.

Zagrebu osam milijuna eura

- Svi će dobiti određeni novac, ovisno o kategorijama, naglasio je ministar, dodajući da će tako, primjerice, Grad Zagreb koji je svrstan u kategoriju najbolje razvijenih, samo na osnovu te mjere dobiti dodatnih 8 milijuna eura iz centralnog proračuna.

S time da je ovih osam milijuna svega 6,25 posto onoga što inače, oni koji su u najlošijoj poziciji dobivaju. Oni koji su u najlošijoj poziciji dobivaju, recimo, 50 posto, rekao je Fuchs.

Dodao je da taj novac nije predviđen za izgradnju vrtića nego za njihovo servisiranje i poboljšanje funkcioniranja kako bi vrtići, u prvom redu u ruralnim područjima, mogli biti održivi.

Osvrnuo se i na svoj doktorat u Švedskoj, čiju nostrifikaciju osporava jedan tjednik tvrdeći da je nezakonita.

- Ja sam Radovan Fuchs. Nikada ne koristim titule, to je možda utjecaj boravka i doktoriranja u Švedskoj jer se tamo titule u principu na koriste u normalnoj komunikacija. Ali, ako me pitate što sam u znanstvenoj karijeri postigao onda sam doktor znanosti Radovan Fuchs, rekao je, te objasnio:

- Doktorat je rađen po modelu doktoriranja kako se radi u Švedskoj nekoliko stotina godina. Donekle se razlikovao od načina pisanja doktorata u tadašnjoj Jugoslaviji, ali švedski model se koristi i danas u Hrvatskoj. Svaki doktorat ima i elemente timskog rada, pa tako i moj. Kada je trebalo obaviti neke kemijske analize, to su radili kemičari, jer ja nisam kemičar, ali ja sam radio sve ostalo. Doktorat je napravljen, obranjen  i nostrificiran u Hrvatskoj, istaknuo je ministar Fuchs. 

Dodao je kako doktorat koji je napisan i tiskan u 530 primjeraka i distribuiran po cijelome svijetu, nikome nigdje u svijetu nije problem, osim "šačici akademskih izvora koji se nisu imenom htjeli deklarirati".

- Njima to predstavlja problem, ali ja ne vidim neke značajne probleme. Problema ni nema, rad i radovi unutar njega citirani su preko 400 puta. Ako idete malo dublje, taj doktorat je naveden i u monografiji Svjetske zdravstvene organizacije o toksinu koji sam radio jako. Radovi se citiraju i dan danas, naglasio je Fuchs.

Onima koji se dvoume bi li otišli u Švedsku ili nastavili svoju obrazovnu karijeru ovdje te smatraju da je ondje lako doktorirati, ironično je poručio da je u Skandinaviji uvijek bilo "vrlo jednostavno" doktorirati. "Mislim, tamo se autobusima išlo na doktorat, tako da sigurno bi im bilo bolje. Preporučujem im da idu u Skandinaviju, tamo je to puno, puno jednostavnije", dodao je.

Cjelodnevna škola

Kad je riječ cjelodnevnoj školi ministar znanosti i obrazovanja rekao je kako primjena teče jako dobro.

- Nemamo nikakvih problema. Svi udžbenici i pomoćni nastavni materijali su u školama, škole su opremljene, još će se i dodatno opremati jer školama koje su krenule s eksperimentalnim programom cjelodnevne škole, odobrili smo dodatna sredstava kako bi prostor unutar škola dodatno oplemenili, rekao je.

- Ukupno ulaganje od predškolske dobi do gimnazija je 2 milijarde eura. To je najveće ulaganje ikada do sada u hrvatski obrazovni sustav. Da do 2027.-2028. planirali smo da sve škole rade u jednoj smjeni i da sva djeca imaju jednake uvjete, rekao je.

Upitan je li preoptimistično navoditi 2027. kao školsku godinu za jednosmjensku nastavu u svim školama, Fuchs je odgovorio da je ono što ih eventualno može kočiti građevinski kapacitet u smislu broja firmi koje će moći prihvatiti tako veliki broj projekata.

Naveo je da je u ovom trenutku oko 80 prijedloga projekata na provjeri, a više od desetak suglasnosti već je otišlo van iz Ministarstva.

Rekao je da je cjelodnevnu školu napustilo troje djece, ali da ima i onih koji su se prebacili u cjelodnevnu školu. Naveo je primjer škole u Osijeku koja je primila 15 djece.

Dodao je i kako niti jedan nastavnik nije zbog cjelodnevne škole otišao u neku drugu ili dao otkaz.

Rekao je i kako će plaće za rujan biti veće i u skladu sa svime što je obećano.

Poplava superodlikaša

Osvrnuo se i na 'poplavu superodlikaša'.

- Imamo trend popuštanja. Ocjene postaju realnije, a značajnu ulogu su odigrali Nacionalni ispiti. Oni služe onima koji vode obrazovnu politiku, školama, ravnateljima i učiteljima kako bi vidjeli koja su postignuća njihovog rada i koji su problemi unutar dačke populacije u usvajanju novih znanja, rekao je te dodao kako će se to u sljedećim godina dodatno iskristalizirati, te da će i ocjene postati realnije.