Aktivisti prekinuli konferenciju "Energetski put u održivu budućnost"

Koji su potencijali, a koji izazovi u stvaranju zelene i održive energetske budućnosti Hrvatske? O toj temi govorilo se na konferenciji "Energetski put u održivu budućnost" u Zagrebu. Konferenciju su na početku prekinuli ekološki aktivisti koji se protive upotrebi fosilnih goriva jer, kažu, utječu na klimatske promjene.

Inflacija u EU usporila je u veljači, prateći trend u eurozoni, pokazale su u ponedjeljak nove procjene Eurostata. Na razini EU-u godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) koji omogućuje usporedbu među zemljama-članicama spustila se u veljači na 2,8 posto. U siječnju iznosila je 3,1 posto.

U eurozoni kliznula je s 2,8 na 2,6 posto, potvrdio je Eurostat procjenu s kraja veljače. Na mjesečnoj razini cijene su u veljači na oba područja porasle za 0,6 posto. U siječnju bile su kliznule za 0,2 posto u odnosu na prosinac, izračunao je europski statistički ured, revidiravši procjenu za zonu primjene zajedničke europske valute.

Najviše je u veljači u zoni primjene eura pojeftinila energija, za 3,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, ali blaže nego u siječnju. Svježa hrana poskupjela je za 2,1 posto, znatno blaže nego na početku godine kada su joj cijene bile poskočile za za 6,9 posto.

U veljači 2023. godišnja stopa inflacije u eurozoni iznosila je 8,5 posto, a u EU 9,9 posto.

Rumunjska i dalje na čelu

Najvišu godišnju stopu inflacije u EU-u bilježila je i u veljači Rumunjska, od 7,1 posto, izvijestio je Eurostat.

Slijedi Hrvatska s najvećim rastom cijena mjerenih HICP-om među članicama eurozone, za 4,8 posto u odnosu na veljaču 2023. Istu stopu inflacije mjerene HICP-om Hrvatska je bilježila i u siječnju.

Skupina s najsnažnijim rastom cijena u veljači obuhvaća još Estoniju, članicu eurozone, gdje su cijene porasle za 4,4 posto. Najnižu su pak godišnju stopu inflacije u EU u veljači bilježile Danska i Latvija, od 0,6 posto, stoji u izvješću.

No bez ulaganja u obnovljive izvore, nema budućnosti, znaju to i domaće tvrtke koje se bave naftom. 

- Mi smo napravili već tri sunčane elektrane na našem području, na terminalima Žitnjak, Sisak, Omišalj, radimo elektrane u Slavonskom Brodu na Virju, ali isto tako imamo i jednu firmu koju smo osnovali, JANAF Geo koja se bavi isključivo tim stvarima, rekao je Stjepan Adanić, predsjednik Uprave JANAF-a.

I nuklearna energija bit će u budućnosti prihvatljiva.  

- Nuklearna energija predstavlja već dugi niz godina jedan od glavnih izvora električne energije za EU. U zadnje vrijeme se prepoznaje kao niskougljični ili neugljični izvor električne energije, te dobiva sve važnije mjesto u planovima, rekao je Saša Medaković, član Uprave Nuklearne elektrane Krško.

Europa ide u zelenom smjeru, no ne ide tim putem cijeli svijet.

- Potrošnja nafte prije koronavirusa bila je 100 milijuna barela, sada je na nivou 102 milijuna barela globalno. Ona ne pada, nego raste, naglasio je Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike.

Resorni ministar istaknuo je značenje energetske neovisnosti i sigurnosti, koja je na primjeru povećanja kapaciteta LNG terminala, učinila Hrvatsku važnim energetskim čvorištem.

- Ono što smatra da je važno istaknuti su dva važna plinska pravca jedan prema Mađarskoj jedan prema Sloveniji, prvi se odnosi na Bosiljeco-Sisak-Kozarac-Lučko-Zabok, ono što je jako dobro što smo iskoristi sredstva iz MPO-a u iznosu od 559 milijuna eura, rekao je Damir Habijan, ministar gospodarstva.

- Mi smo plaćali najskuplji plin, ovisili smo dosta o tim uvoznim pravcima; onoga trena kad smo sagradili terminal, dobili smo mogućnost da dobijemo prirodni plin iz svih dijelova svijeta, govori Ivan Fugaš, direktor, LNG Hrvatska.