Aleksić: Najveći problem pravosuđa je Vrhovni sud, kasno donosi pravna shvaćanja

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Ivan Crnčec, glasnogovornica Udruge hrvatskih sudaca Ivana Bilušić, odvjetnik Fran Olujić i koordinator udruge Franak Goran Aleksić, gostovali su u emisiji HTV-a Hrvatskog radija "U mreži Prvog" i govorili o izmjenama Kaznenog zakona te Zakonu o kaznenom postupku. 

U saborskoj proceduri ovoga tjedna čak šest pravosudnih zakona - među njima i izmjene Kaznenog zakona te Zakona o kaznenom postupku. Riječ je o propisima koji bi trebali znatno skratiti trajanje sudskih postupaka i povećati učinkovitost pravosuđa, a na snagu bi trebali stupiti potkraj idućeg mjeseca. Ministar pravosuđa Damir Habijan poručio je da je zadovoljan trendovima - u Hrvatskoj je sada manje od 400.000 neriješenih predmeta. 

Crnčec: Percepcija javnosti nije dobra

Ivan Crnčec komentirao je javnu percepciju o pravosuđu kako je sporo i često neučinkovito. Smatra kako će se situacija izmijeniti kada se donese ovih šest pravosudnih zakona.

- Nije isključivo ubrzanje postupaka razlog donošenja ovih zakona. Imamo s jedne strane udovoljavanje standardima OECD-a, a s druge strane je implementacija presude suda Europske unije oko predmeta švicarskih franaka i konačna priča ubrzanja postupaka. Vjerujem da imamo neka konkretna rješenja u raznim zakonima. Zakonom o Uskoku rasterećujemo Županijski sud u Zagrebu koji je najopterećeniji uskočkim predmetima. Inače pokriva nadležnost Županijskog suda u Zagrebu, Karlovcu, Velikoj Gorici, Sisku, Bjelovaru i Varaždinu. Uvodimo i novost - rasterećujemo i sam Uskok. Ako će postojati naznake počinjenja kaznenih djela iz nadležnosti Uskoka, moći će ustupiti te predmete mjesno nadležnim državnim odvjetništvima radi provođenja izvida. Zviždači isto tako. Ubrzavamo postupak i neke rokove, rekao je.

Smatra kako trenutna percepcija javnosti nije dobra.  

- Imamo pomalo apsurdnu situaciju. Građani s jedne strane ne vjeruju sudovima, a s druge strane, svi idu na sudove, dodao je.

Fran Olujić je naglasio kako apsolutno pozdravlja svaku zakonsku promjenu koja ima za cilj ubrzati sudski postupak.

- Smatram da predložene izmjene što se tiče uvođenja Županijskog suda u Varaždinu, kao suda iz nadležnosti Uskoka, kao i zakonske promjene kojima je cilj rasteretiti sam Uskok, to je nešto što treba apsolutno pozdraviti. Međutim, predložene izmjene Zakona o kaznenom postupku glede nadležnosti optužnog vijeća, lišavanje prava obrane da izjavi posebnu žalbu na rješenje o izdvajanju zakonitih i nezakonitih dokaza, smatram da je korak unazad. To je nešto što opet ide na štetu obrana i okrivljenika. Mislim da za to nema pravih razloga. Optužna vijeća kod većine kaznenih predmeta nisu bila neuralgična točka, rekao je. 

Olujić: Nije dobro pribjegavati zakonskim promjenama zbog pojedinih predmeta koji su interesantni javnosti

Smatra kako je bilo problema u visoko profilnim kaznenim predmetima, ali njih nema puno. 

- Oni utječu na percepciju javnosti. Nije dobro pribjegavati zakonskim promjenama zbog pojedinih predmeta koji su eventualno interesantni javnosti. Ako je obrana do sada imala mogućnost ili pravo protiv nečega što je izuzetno bitno za daljnji ishod postupka uložiti žalbu, a sada ju se tog prava lišava, onda to nije nešto što ide u korist obrane i pravičnog suđenja te zaštite ljudskih prava, nagalasio je.

Ivan Crnčec smatra kako je napravljena ozbiljna analiza iz koje su vidljive neuralgične točke kaznenih postupaka, a kao glavna stvar koja uzrokuje odugovlačenje postupaka je današnji koncept optužnih vijeća.      

Bilušić: Protiv osuđujuće presude stranke će moći ujedno pobijati zakonitost pojedinog dokaza

Ivana Bilušić  je istaknula kako okrivljenici neće biti lišeni mogućnosti ispitivanja odluke suda o zakonitosti ili nezakonitosti pojedinog dokaza u sudskom postupku.

- Samo se pomiče trenutak kad će to moći. Protiv osuđujuće presude stranke će moći ujedno pobijati zakonitost pojedinog dokaza. Neće biti lišeni mogućnosti žalbe. Nije bio problem za optužnice za kaznena djela do pet godina jer nismo trebali pozivati stranke. Optužna vijeća su to radila bez stranaka i to je išlo brzo. Sada se mijenja u prijedlogu zakona da to više ne rade vijeća, nego sudac pojedinac. Za djela preko pet godina se znatno mijenja i to je doista usporavalo postupak. Više nemate kaznenog predmeta u kojem nije netko od okrivljenika tražio da se ocijeni zakonitost pojedinog dokaza, objasnila je.

Olujić smatra kako se moglo ubrzati trajanje kaznenog postupka da se odredio primjereni rok višem sudu u kojem mora odlučiti o žalbi na izdavanje nezakonitih dokaza.

- Činjenica je da se čekalo na takve odluke za slučajeve koji su pod lupom javnosti i po godinu dana. To je nedopustivo sa stajališta pravne sigurnosti. Postojali su i drugi načini za ubrzavanje kaznenih postupaka, dodao je.

Pravna shvaćanja

Goran Aleksić je rekao kako je najveći problem hrvatskog pravosuđa Vrhovni sud koji dosta kasno donosi svoja pravna shvaćanja.

- Shvaćanje o zastarama potraživanja na temelju ništetnosti ugovornih odredaba i ugovora je doneseno tek 2022. godine, a već 2023. godine je isticao rok zastare za potraživanja potrošača koji spadaju pod kolektivnu sudsku presudu. Nisu znali jesu li u zastari i koliko su u zastari, rekao je.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: