Oporba: Potrebne radikalnije promjene u pravosuđu

Saborska oporba podržala je u utorak pomake u smjeru skraćivanja sudskih postupaka koje bi trebale donijeti izmjene zakona o sudovima i parničnom postupku, ali i poručila da su potrebne radikalnije promjene kako bi se poboljšalo stanje u pravosuđu.

Pozdravljamo pokušaje, male korake da se neke stvari u hrvatskom pravosuđu mijenjaju na bolje, da se barem malo popravi percepcija, no ovo sve zajedno nije dovoljno, nije ono što treba hrvatskom pravosuđu, ocijenio je Mišel Jakšić (Klub SDP-a) u raspravi o izmjenama dva zakona.

Izmjene zakona o sudovima i parničnom postupku donose se radi usklađivanja sa zakonodavstvom EU-a i preporukama OECD-a, te radi propisivanja alternativnih mehanizama ujednačavanja sudske prakse što bi, kako navodi predlagatelj Vlada, trebalo utjecati na povećanje učinkovitosti rada sudova.

Unatoč pozitivnim naznakama, rekao je Jakšić, treba puno više političke volje i radikalnijih promjena kako bi stanje u pravosuđu bilo bolje.

Raspudić: Zakoni ne rješavaju ni jednu anomaliju u pravosuđu

Nino Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) kazao je da paket predloženih zakona ne rješava ni jednu anomaliju u pravosuđu i strankama u sudskim postupcima ne donosi puno. Stalno se nešto reformira i unapređuje, ali rezultati izostaju, poručio je.

Naveo je i da je u 2023. godini za rješavanje građanskih i trgovačkih parnica u prvom stupnju sudovima trebao prosječno 541 dan, dok su ti isti sudovi 2012. parnice rješavali unutar 450 dana. Osim toga, stalno se vrtimo oko 1,3 milijun priljeva novih predmeta.

U zakonima nema ništa o tome kako smanjiti priljev predmeta na sudovima, nema ništa ni o tome kako skratiti sudske postupke ili onemogućiti zloupotrebu procesnih prava stranaka koje otežu te postupke, kazao je.

Dalibor Paus (Klub IDS-a, PGS-a, Unija Kvarnera i ISU-PIP-a) načelno je podržao zakonske izmjene. Posebno je pozdravio dodatnu specijalizaciju sudaca u području obiteljskih predmeta, uz opasku da bi rad na obiteljskim predmetima trebalo više vrednovati.

Svaki napredak u skraćivanju sudskih predmeta treba pohvaliti, no nažalost i dalje imamo sudske procese koji predugo traju, ustvrdio je Marin Miletić (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića) istaknuvši da treba poticati medijacije. Upozorio je i na potrebu snažnije zaštite ljudi koji ukazuju na korupciju, pronevjeru i kriminal.

Sandra Benčić (Klub Možemo!) naglasila je da veliki broj priljeva predmeta na sudovima proizlazi iz tijela javne vlasti, te da bi alternativno rješavanje sporova u tom dijelu bio bitan pomak.

Habijan oporbi: I sami pridonosite percepciji o neučinkovitom pravosuđu

Ministar pravosuđa Damir Habijan  poručio je i kako je važno da građani osvijeste da postoje alternativni načini rješavanja njihovih sporova.

- Sporo pravosuđe'je mantra koja se stalno ponavlja i doprinosi negativnoj percepciji o pravosuđu, a koja nije točna, poručio je ministar iz Hrvatskog sabora gdje je predstavio Vladine prijedloge izmjena zakona o sudovima i o parničnom postupku.

Tvrdnje o sporosti demantirao je i podatkom da u ovom trenutku Hrvatska ima manje od 400 000 neriješenih predmeta, što je četiri puta manje od 1,6 milijuna, koliko ih je imala na početku pregovora za pristupanje EU.

- Broj dana u parničnim postupcima smanjen je na 350 dana, dakle, nije sve tako crno, odgovorio je Boški Ban (NZ) i Miru Bulju (Most).

Boška Ban ustvrdila je kako ovaj zakon pokušava popraviti procedure, ali ne rješava samu suštinu - presporo i neučinkovito pravosuđe.

- - Tri stvari koje su najveći problem u društvu, spod jedan pravosuđe, pod dva pravosuđe, pod tri pravosuđe, rekao je Bulj.

- To je bilo kao moj grijeh, moj grijeh, moj grijeh, ali mislim da ipak nije baš sve do mene niti ovoga ministarstva, odgovorio je Habijan.

Poručio je kako je percepcija u javnosti dijelom i zbog oporbe koja, rekao je, ne želi ili ne zna čuti što se u stvarnom životu događa.

Otklonio je i oporbene tvrdnje da imamo najveći broj sudaca u odnosu na broj stanovnika.

- Mi imamo najveći broj sudaca u odnosu na broj stanovnika i tu smo na samom vrhu EU. Unatoč tomu, neki nam procesi traju više od desetljeća, a suci su nam i dalje zatrpani predmetima i ovo nije mantra, ovo je istina i život ministre, rekla je Irena Dragić (SDP).

- Trenutno imamo 1650 sudaca, a broj predmeta koji svake godine dolaze na sudove je od 1,2 do 1,3 milijuna, dakle, kad se govori da imamo previše sudaca, ne uzima se u obzir broj i priljev predmeta na sudove, odgovorio je.

Upozorio je i na zabrinjavajuću dobnu strukturu sudaca.

- Od spomenuto broja sudaca, njih više od 600 je u dobi od 60 do 70 godina, pa ćemo se uskoro suočiti s njihovim manjkom, rekao je Habijan i izvijestio kako se u njegovu Ministarstvu radi na izmjeni Zakona o Pravosudnoj akademiji, odnosno ukidanju Škole za pravosudne dužnosnike koja je postala svojevrsni kočničar ulaska novih sudaca.

Ministrove navode potvrđuje Branka Juričev Martinčev (HDZ) koja ističe da je u 2024. vrijeme potrebno za rješavanje određenog predmeta prosječno palo za više od 10 posto i u biti imamo najmanji broj predmeta po rješavatelju koji je prenesen u narednu godinu.

Ministar je više puta opetovao važnost alternativnih načina rješavanja sporova kako bi čim manje predmeta dolazilo na sudove.

- Građani nisu svjesni da uz sudsko mirenje, imaju i mogućnost izvansudske medijacije, gdje će sporovi kraće trajati, a ne treba zaboraviti ni arbitražu, pogotovo kad se govori o trgovačkim društvima, rekao je Ninu Raspudiću (NZ) koji ga je tražio da objasni debakl, odnosno podatak da je lani na 87 tisuća novih građanskih parnica, bilo pokrenuto samo 483 postupka mirenja, jedva pola posto.

Bauk: Ima li što novo u izboru predsjednika Vrhovnog suda?

- Ne sudjelujem u takvim dogovorima, odgovorio je ministar na upit Arsena Bauka (SDP) ima li što novo u dogovorima oko izbora predsjednika Vrhovnog suda RH.

Osvrnuo se i na Baukovu ocjenu kako je članak 44.a Zakona o sudovima, kojim je uveden javni poziv za izbor predsjednika Vrhovno suda, primjer nepotrebnog petljanja po Zakonu.

- Dok ga nije bilo, predsjednik Republike bi predložio, a Hrvatski sabor izabrao predsjednika Suda, nakon što je spomenuti članak uveden, već drugi put nemamo izabranog predsjednika Vrhovnog suda, a u ovom slučaju tom se izboru ne nazire ni kraj, rekao je Bauk, zanimajući se hoće li se predložiti da se taj članak izbriše?

Ministar je objasnio kako je smisao tog članka bio da svi dionici u izboru predsjednika Vrhovnog suda u tome sudjeluju.

- Činjenica je isto tako, da se jedan od dionika u izboru ne drži te odredbe unatoč prisezi da će poštivati Ustav i zakon i radi nešto kontra, rekao je Habijan.

Izmjenama dvaju zakona uz ostalo se sucima brani primanje darova, kako je to uređeno i za državne odvjetnike, povećava se broj bodova za kvalitetu ukupne ocjene obnašanja dužnosti sa 60 na 70, uvodi obveza usavršavanja za županijske suce koji rade na obiteljskim predmetima.

Predviđa se ustrojavanje posebnih jedinica za davanje obavijesti o radu sudova, svojevrsna funkcija glasnogovornika suda.

Zastupnici poslali pismo premijeru da prizna Palestinu 

Jedna od glavnih tema među saborskim zastupnicima i dalje je Palestina. Njih 56 iz redova oporbe poslalo je pismo premijeru Andreju Plenkoviću u kojem traže priznanje.

- To je nestranačka inicijativa, nije vezana uz jednu stranku. To je inicijativa zastupnica i zastupnika koji su osjećali odgovornost, izjavila je Jelena Miloš iz Kluba zastupnika Možemo!

Među njima jedini s desnog spektra je Miro Bulj.

- Bio bih najveća spodoba i gnjida da nisam ovo potpisao. Tako bih se osjećao. To je moje uvjerenje, moj stav, za druge ne mogu garantirati niti reći njihove stavove, rekao je Miro Bulj iz Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića.

Iako se već mjesecima zauzima za priznanje Palestine, potpis ipak nije dao zastupnik nacionalnih manjina Armin Hodžić.

- To kao inicijativu i kao sadržaj podržavam. Međutim, s obzirom da je forma ta da se šalje pismo premijeru, smatrao sam to pomalo apsurdnim da ja kao član vladajuće koalicije šaljem pismo premijeru, izjavio je Armin Hodžić iz Kluba zastupnika nacionalnih manjina.