Plenković: Mjere se finaliziraju, bit će cjelovite

Mjere se finaliziraju, bit će cjelovite, komentirao je premijer Andrej Plenković novi paket mjera koji će Vlada donijeti na sjednici idući tjedan, a koji će ponajprije biti usmjeren, najavio je, na najugroženije. I dok se čekaju detalji - spominju se sankcije za one koji su na račun inflacije - ostvarili veće prihode.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na svečanom otvorenju Organizacijske jedinice Odjela za pružanje izvaninstitucionalnih usluga Centra za odgoj i obrazovanje ''Juraj Bonači'' na otoku Braču. Odjel je namijenjen za više od 100 djece na Braču koja imaju poteškoća u razvoju. Uz predsjednika Vlade bio je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

Premijer je komentirao sveobuhvatan paket pomoći građanima.

- Ići ćemo za tim da pomognemo svima onima kojima je u ovim okolnostima ekonomske i energetske krize to potrebno, da održimo standard naših građana, a malo će se javnost strpjeti za paket koji ćemo predstaviti u četvrtak, rekao je premijer Andrej Plenković.

Plenković: Neka oporba kaže kako oporezivati marže

Premijer Plenković je pozvao oporbu da kaže kako bi oporezivala marže velikih trgovaca i onih u turističkom sektoru, s obzirom na to da se iz oporbenih redova čuo takav prijedlog kao dio borbe protiv rasta cijena, prije svega hrane.

- Neka kažu kako i gdje to ima, neka daju jedan primjer.

- Koji je to porezni oblik kojim bi se oporezivale marže?, dodao je.

Podsjeća da je vladajuća većina donijela zakon o dodatnom porezu na dobit koji je donio 235 milijuna eura, koji su usmjereni onima kojima su najpotrebniji.

Komentirajući najave da će Grad Zagreb podignuti stopu poreza na dobit i time praktički u svojem području poništiti Vladinu poreznu reformu te pitanje novinara je li to onda uopće reforma ako se na taj način može eskivirati, odgovorio je da su Vladini zahvati u poreze "velika reforma" jer je Vlada uz funkcionalnu omogućila i veliku fiskalnu decentralizaciju kojom su znatno povećani prihodi jedinica lokalne samouprave.

Zadnjim poreznim zahvatima dodatno je ojačana porezna autonomija kako bi lokalne jedinice preuzele odgovornost i same utjecale na plaće ljudi na svojim područjima, rekao je Plenković.

Komentirao je i rezultate turističke sezone. Ocijenio je da će "rezime turističke sezone biti jako dobar" jer su fizički pokazatelji na razini 2019., a prihodi znatno veći nego te rekordne godine.

Koalicijski partneri, sindikati, umirovljenici, župani, gradonačelnici, načelnici među prvima su koji će sljedeći tjedan vidjeti novi jesenski paket mjera pomoći koji Vlada još priprema.

I dok premijer ne otkriva detalje, potpredsjednik Vlade Branko Bačić sklon je sankcioniranju onih koji su na račun inflacije ostvarili veće prihode dok im je Vlada istovremeno pomagala subvencijama za struju i plin.

- Ja sam pobornik da mi i dalje nastavimo sa Zakonom o oporezivanju ekstra dobiti. To mi se čini da je najprimjreniji način kako oni koji su to vrijeme iskoristili da bi ostvarili iznimne dobiti da budu sankcionirani odnosno da ta sredstva Vlada ne uzme kako bi punili državni proračun nego kako bi ih vratili našim sugrađanima kojima su te iste cijene praktično smanjile i umanjile životni standard, objasnio je Bačić.

Hrvati u grčkim zatvorima 

Dotaknuo se Hrvata u grčkim zatvorima te je rekao da je u stalnom kontaktu s grčkim premijerom. 

- Rekli su da je pitanje tjedana da se dovrši istraga. Čim taj proces bude gotov, imat ćemo nove informacije o hrvatskim državljanima koji su u grčkim pritvorima. Ono što je važno, a to je da smo zatražili sigurnost naših građana. Vidi se da su sigurni, nema nikakvih problema. Drugo, zatražili smo da svi koji ne budu obuhvaćeni kaznenim postupkom, da se automatski deportiraju, da budu poslani u Hrvatsku. Treće, da kazneni postupak bude pravedan i učinkovit te četvrto, da mi jamčimo da ćemo provoditi mjere opreza i nadzora, u varijanti da se netko od onih obuhvaćenih kaznenim postupkom vrati u Hrvatsku, poručio je. 

Hrvatska surađuje s Grčkom i na drugim poljima, kaže premijer, podsjećajući da je Hrvatska opet poslala kanader u pomoć toj zemlji u gašenju požara. Istaknuo je da su odnosi između Grčke i Hrvatske sjajni što pomaže da se popravi reputacijska šteta Hrvatskoj nastala zbog navijačkih nereda.

- Odnosi između Hrvatske i Grčke su sjajni. Moji odnosi s kolegom (grčkim premijerom Kiriakosom) Mitsotakisom su izvanredni, on je meni jedan od najbližih, možemo reći, prijatelja unutar Europskog vijeća i mislim da smo odlaskom u Grčku vrlo brzo u reputacijskom smislu vratili stvari na pravo mjesto kad je riječ o odnosima između dva naroda i percepciji Hrvatske u grčkoj javnosti, rekao je Plenković

Plenković je rekao da je u stalnom kontaktu s grčkim kolegom, a posljednji put čuli su se u subotu. 

- Koliko razumijem, istražni proces ide svome kraju. Čim bude gotov, imat ćemo nove informacije o hrvatskim državljanima koji su u grčkim pritvorima, rekao je Plenković.

Smrt Ivana Šukera 

Prisjetio se i bivšeg ministra financija Ivana Šukera koji je danas preminuo.

- Veliki gubitak, čuli smo se prije dva mjeseca i tad me izvijestio o svom zdravstvenom stanju. Bio je vrlo aktivan saborski zastupnik i bio je aktivan u svom saborskom angažmanu, otišao je sa samo 65 godina, prerano, istaknuo je. 

Plenković: Riješit će se situacije vezane za migrante

Govoreći o ilegalnim migrantima na području Karlovca, Plenković je rekao da će se sve situacije vezane za migrante riješiti kao što su se rješavale i prije kada je riječ o nezakonitim migracijama. 

- Hrvatska je članica Europske unije, članica je šengenskog prostora, čuvamo i vanjsku hrvatsku granicu i EU granicu. Znamo da postoji tih nekoliko ruta, jedna od tih je zapadno-balkanska -  istočno-mediteranska ruta, tu je Hrvatska najuža što se tiče puta prema Sloveniji, rekao je. 

Istaknuo je da nitko nema tako dobar rad graničnih policajaca. 

- Mislim da ćemo napore i suradnju koje tako uspostavljamo s BiH intenzivirati da se broj nezakonitih migracija smanji, rekao je za kraj premijer Plenković. 

Plenković: Kreće javna rasprava o novom zakonu o inkluzivnom dodatku

Na otvorenju Odjela za pružanje izvaninstitucionalnih usluga za više od 100 djece na Braču koja imaju poteškoća u razvoju predsjednik vlade Andréj Plenković je najavio skorašnju javnu raspravu o novom zakonu o inkluzivnom dodatku.

- Prije dva dana u Vladi smo imali sastanak na kojem smo pripremali završne točke novog zakona o inkluzivnom dodatku koji će uskoro biti na javnom savjetovanju, rekao je Plenković novinarima.

Dodao je kako će naš obrazovni sustav u idućih nekoliko godina biti s novim i proširenim opsegom dječjeg doplatka i mjerama koje idu za tim da se pomogne djeci i roditeljima da živ kvalitetnije.

Premijer Plenković ocijenio je kako je to posebno važno na otocima, naglasivši da je današnje otvaranje u Supetru na Braču podružnice splitskog Centra za odgoj i obrazovanje djece s poteškoćama u razvoju, prvi takav Centar na otocima u Hrvatskoj.

Plenković: U zadnjih sedam godina u hrvatske otoke investirali smo 2 milijarde eura

Podsjetio je kako je u zadnjih sedam godina otkako je premijer u hrvatske otoke investirano dvije milijarde eura, a u novom financijskom ciklusu osigurano je 150 milijun eura isključivo za otoke.

Osvrćući se na početan nove školske godine premijer Plenković je rekao kako je za osnovnoškolce osiguran besplatan prijevoz, obrok i besplatne knjige, što je ogromna pomoć roditeljima.

Kreće najveći investicijski ciklusom ulaganja u obrazovnu infrastrukturu

- Nalazimo se pred najvećim investicijskim ciklusom ulaganja u obrazovnu infrastrukturu, te ćemo u sljedećih nekoliko godina uložiti milijardnu i 700 milijuna eura u škole, sportske dvorane i vrtiće, poručio je Plenković, dodavši da će hrvatski obrazovni sustav za nekoliko godina biti u cijelosti jednosmjenski.

Ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje "Juraj Bonači " u Splitu, Snježana Ćotić, rekla je da će u ispostavi Centra otvorenog danas u Supetru, biti pet novozaposlenih stručnjaka, od kojih nijedan nije s Brača, ali su se odlučili za posao i život na Braču.

Danas otvoreni Odjel u Supetru, dodala je, najprije će se baviti pružanjem usluga "rane razvojne podrške" djeci s poteškoćama u razvoju.

Do sad je prijavljeno 35 djece za takve usluge, a na Braču je više od 100 djece s poteškoćama u razvoju, rekla je Ćotić.