Gospodarske mjere 14. rujna; o veleposlanicima se ne pregovara

Nakon sjednice šireg Predsjedništva HDZ-a premijer Plenković najavio je da će Vlada idući četvrtak, 14. rujna, donijeti sveobuhvatan paket pomoći koji će građanima omogućiti zadržavanje standarda te zaštititi najugroženije. Rekao je da se protiv inflacije može boriti na tri načina: mjerama monetarne politike, odnosno povećanjem kamatnih stopa, mjerama fiskalne politike, odnosno porezima, te ograničavanjem cijena određenih proizvoda.

Gospodarske mjere na Vladi idući tjedan u četvrtak

- Održana je još jedna sjednica predsjedništva i prva sjednica našeg kluba nakon ljetne stanke, pripreme za niz političkih aktivnosti. Glavne teme, naravno, odnose se na aktualne političke ključne događaje o kojima smo se bavili proteklih dana, rekao je nakon sastanka u sjedištu stranke predsjednik HDZ-a i premijer Andrej Plenković.

- Prije svega izvijestili smo kolege o pripremi gospodarskih mjera koje Vlada priprema za sjednicu Vlade idućeg tjedna, ne ovog tjedna nego idućeg tjedna. Dakle, idući četvrtak, to je 14. rujna. Tako da ćemo tada donijeti paket koji će biti naravno sveobuhvatan, ciljan, pomoći onima koji su najugroženiji i na taj način omogućiti mnogim našim građanima da zadrže svoj standard, izjavio je Plenković.

- Također, govorili smo i o problemu inflacije, osvrnuli se na podatke Državnog zavoda za statistiku. Danas smo održali radni sastanak na kojem je bio i guverner HNB-a. Čuli smo i njihovu analizu inflacijskih trendova i činjenicu da je taj kolovoz uvijek tijekom ljetne sezone donekle specifičan mjesec zbog rasta potrošnje, ali i cijena, osobito na obali i naravno u uslužnim aktivnostima - hrana, piće, smještaj, sve što je vezano za turističke djelatnosti i s njima povezane druge gospodarske aktivnosti što naravno pridonosi rastu inflacije. Međutim, treba se osvrnuti na činjenicu da su u našem mandatu od 2016. do danas realne plaće povećane za 20%, dakle ukupni rast plaća u odnosu na inflatorne pritiske. Kada se jedno oduzme od drugog, onda dolazimo do toga da je plaća rasla 20%. Danas je prosječna plaća 1150 eura u Hrvatskoj, a 2016. prije 7 godina kada je Vlada krenula bila je 749 eura, to je dakle 400 eura više nego tada. Također, povećali smo i minimalnu plaću. Inflacija je bila u 2023. nešto viša, no usporedi radi, prosječna neto plaća povećana je, bila primjerice od 2009. do 2016. samo 45 eura. Dakle, povećanja plaća u našem mandatu, bilo da je riječ o minimalnoj, medijalnoj ili prosječnoj plaći, bila su puno veća nego u bilo kojem razdoblju prije, rekao je premijer.

- Također smo govorili o ostalim političkim temama koje su aktualne, osvrnuli se na današnji posjet crnogorskog predsjednika Milatovića. Razgovarali smo o nizu pitanja suradnje potpora Europskom putu Crne Gore, ali isto tako i potpora rješavanju otvorenih pitanja koja su na dnevnom redu. Izvijestili smo danas o susretu s predsjednicom Rezidualnog mehanizma, dakle Haških sudova. Ministar Malenica i ja smo imali sastanke, izrazili nezadovoljstvo odlukom u vezi Simatovića. S druge strane, izrazili smo očekivanja da daljnja suradnja s Haškim sudom, odnosno onim što je ostalo što se tiče Hrvatske, bude korektna, osobito kada je riječ o arhivima. Evo, to je ukratko ono što je bilo najbitnije. Stranačke aktivnosti su redovite, svi su spremni na niz političkih aktivnosti ove jeseni, najavio je.

O restrikcijama za one koji su nepravdano povisivali cijene

Premijer je odgovorio na pitanje hoće li se ići u nekakvim restriktivnim smjerovima u odnosu na dosadašnje mjere za one koji su neopravdano povisivali cijene.

- Mi ćemo izaći s paketom idući četvrtak, zato i razmatramo sve opcije. U svakom slučaju oni koji su iskoristili ovaj kontekst krize, koji su iskoristili kontekst povoljnijih cijena energenata, praktički zamrznutih kada je riječ o struji i plinu, nisu dobro postupili. Ovo je vrijeme kada se ipak očekuje veći stupanj društvene odgovornosti i solidarnosti. I zato je nama najvažnije da sačuvamo standard naših građana, i zato ovi paketi potpore upravo idu za tim da pomognu onima koji su u društvu najugroženiji, odgovorio je Plenković.

O HNB-u i inflaciji

O tvrdnjama da su upravo veliki poduzetnici i veliki trgovci jedan od uzroka ovakve inflacije te nakon razgovora s guvernerom kakav je zaključak HNB-a Plenković je rekao kako vjeruje da će guverner nastupiti sam i komentirati situaciju s inflacijom.

- Podsjetimo koje su mogućnosti različitih stupova vlasti u odnosu na inflaciju. Možemo se boriti protiv nje mjerama monetarne politike. Mjere monetarne politike, kad je riječ o inflaciji, sue primjerice povećanje kamatnih stopa, ovo što radi Eurospka središnja banka. Na taj način povećate cijenu novca, s time smanjite potražnju. Pa smanjena potražnja i ponuda, onda bi cijene trebale ići dolje. Drugi element su elementi fiskalne politike, onoga što radi Vlada, a primjerice, jedan od načina je porez. Tako smo prošle godine, ako se sjećate, uveli dodatni porez na dobit. U njega smo sa strane prihoda imali, ja mislim, oko 235 milijuna eura. To je značajan prihod koji kasnije država može redistribuirati onima kojima je najpotrebniji, primjerice za naše umirovljenike. Vodite računa da je svaki paket od onih pet velikih paketa pomoći hrvatskim umirovljenicima, a on je obuhvatio oko 700.000 umirovljenika, bio vrijedan između 60 i 65 milijuna eura. Dakle, ovdje povećavate kamate, ovdje možete donijeti porez, imate treću kategoriju koju Vlada može donositi, koja nije fiskalnog karaktera, nego administrativnog karaktera, a to je ograničavati cijene pojedinih proizvoda. Mi smo to i napravili do sada za jedan određeni, recimo to tako, skup temeljnih proizvoda i upravo je to na neki način i omogućilo da cijene tih proizvoda ostaju fiksne. S druge strane, u tržišnom gospodarstvu pretjerano administrativno regulirati cijene, je u sukobu sa samim temeljima tržišnog gospodarstva i zato je važno da i tržište reagira. Ali kažem, itekako je važno da oni koji formiraju cijene vode računa o stvarnim troškovima u konačnici, inputima, maržama i svemu onome što to nosi, objasnio je premijer.

O smjenama zbog afere plin

Na pitanje treba li smijeniti predsjednika uprave HEP-a Franu Barbarića ili ministra Davora Filipovića ili nijednog ili oboje zbog afere plin za jedan cent Plenković je rekao kako će mediji biti prvi koji će saznati odgovor te da će to biti kad on odluči.

- Donijet ćemo odluke kad mi hoćemo, a ne kad drugi hoće, rekao je.

Upitan o svojem školovanju rekao je da mu je danas u školu krenula kćerka.

- Zaželjeli smo joj puno uspjeha. Jedna od glavnih tema na Predsjedništvu danas bio je početak škole. Ovo je školska godina u kojoj naši đaci idu svjesni da imaju besplatan obrok, prijevoz i udžbenike. To su tri ogromna postignuća u mandatu naše Vlade. Idućih godina ćemo imati takva ulaganja u obrazovnu infrastrukturu da ćemo imati jednosmjensku nastavu. To znači više učenja, više boravka u školi, više dodatnih aktivnosti više znanja, više konkurentnosti. To su temelji za kvalitetniji obrazovni sustav, istaknuo je Plenković.

O veleposlanicima se trenutačno ne pregovara

Premijer Andrej Plenković ponovno je optužio predsjednika Zorana Milanovića da je on taj koji opstruira imenovanje novih veleposlanika te je kritizirao šefa države da ničim nije pridonio onome što premijer smatra vanjskopolitičkim uspjesima zemlje.

Komentirajući temu veleposlanika, o kojoj je danas govorio i predsjednik Milanović nakon sastanka s crnogorskim kolegom Milatovićem, premijer Plenković je rekao kako je Vlada ta koja je željela na vrijeme pravodobnu rotaciju veleposlanika.

- U jesen 2020. na prijedlog MVEP-a sastavljena je potencijalna lista. Predsjedniku nisu uručena napisana rješenja da samo potpiše, nego je data lista sugestija o potencijalnim kandidatima za neke dužnosti. On je to tada odbio i rekao da neće listu nego fifty-fifty. Pravilo fifty-fifty ne postoji, niti je bila ikada praksa. To bi značilo kao da imate dvije diplomacije - lojalne Vladi i lojalne predsjedniku. To ne postoji nigdje, to nije normalno. Razgovarati o kandidatima i pregovarati podrazumijevalo se s naše strane, ali oni su ti koji su odbili. Nije Vlada ta, vidim da stalno plasira tezu da je nama stalo da se ništa ne mijenja. Pa kakva je to teza, kad smo mi 2020, sastavili popis ljudi koji je prije 3 godine trebao krenuti u proceduru da preuzme neke nove dužnosti, istaknuo je.

Dodao je kako se trenutačno o veleposlanicima ne pregovara s predsjednikom Milanovićem.

Osim u formalnim pitanjima, premijer kaže da predsjednik ne surađuje s Vladom ni u sadržaju vanjske politike i da ignorira glavne vanjskopolitičke ciljeve.

- Jesmo li ostvarili strateške ciljeve dublje integracije (u eurozonu i šengenski prostor)? Jesmo. Je li tome nešto pridonio predsjednik? Ne sjećam se. Jesmo li osigurali Hrvatskoj za razvoj 25 milijardi eura? Jesmo. Je li tome pridonio predsjednik? Ne sjećam se. Jesmo li ostvarili enormne korake naprijed u odnosu sa SAD-om. Jesmo. Je li on tome nešto pridonio? Ja se ne sjećam. U BiH mi želimo osnažiti Hrvate, a on to radi na način da nerijetko vrijeđa druge narode u BiH i čini nam štetu i visokog predstavnika koji donosi odluke koje pomažu hrvatskom narodu naziva svinjarom. Mi imamo politiku potpore i solidarnosti s Ukrajinom, on ima godinu i pol dana čistog ruskog narativa...", nizao je Plenković dugu listu vanjskopolitičkih tema o kojima, kako kaže Vlada govori jedno, a predsjednik drugo.

Premijer je uvjeren da je politika njegove vlade ispravna i da donosi konkretne političke, vojne, energetske rezultate.

- Mi imamo što pokazati, a što je njegova vanjskopoliitčka bilanca? Ja ne vidim nikakvu korist, ocijenio je Plenković.

Vičević: Na predsjedništvu HDZ-a gospodarske mjere

Poslijepodne se sastalo šire predsjedništvo HDZ-a. O čemu se razgovara u središnjem Dnevniku HTV-a izvijestio je novinar Šime Vičević.

Rekao je kako je jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika od i dalje visoke inflacije svakako jedna od najvažnijih tema današnjeg sastanka s obzirom na to da 30. rujna završava aktualni paket koji se tiče ograničenja cijena električne energije.

- Vlada ovih dana intenzivno radi na pripremi novog jesenskog paketa i on bi trebao biti predstavljen prema najavama sredinom ovoga mjeseca. I danas je u Banskim dvorima održan još jedan sastanak u nizu premijera i ministara koji su zaduženi za pitanje financija i gospodarstva. Indikativno je također da je na današnju sjednicu predsjedništva HDZ-a stigao i inače nestranački ministar financija Marko Primorac koji ovdje u središnjicu HDZ-a na Trgu žrtava fašizma dolazi uvijek kada su na stolu vruće financijske teme, a ova to u svakom slučaju jest, dodao je.

- Poruka iz vladajućih redova kada govorimo o ovom novom paketu mjera jest ta da će on obuhvatiti i građane i poduzetnike, da građani ne moraju strahovati od nekih dodatnih udara. Međutim, razmatra se i mogućnost da se uvedu neke restriktivnije mjere prema poduzetnicima koji su neopravdano podizali cijene, a sve je to, kako znamo, dovelo do rastuće inflacije u kolovozu koja je viša od one koja je bila u srpnju. U ovome trenutku sjednica predsjedništva HDZ-a približava se kraju, očekujemo i izjavu premijera Plenkovića, najavio je Vičević.

Filipović: Radi se na gospodarskim mjerama, Vlada je uz građane

Ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića novinari su uoči sjednice predsjedništva HDZ-a pitali radi li se na gospodarskim mjerama.

- O mjerama razgovaramo, kada one budu u potpunosti precizirane, naravno svi ćete biti informirani. Međutim, ključna poruka je da naši građani mogu biti sigurni, Vlada je maksimalno uz njih, tako i naši poduzetnici, rekao je.

Na pitanje je li zamrzavanje cijena opcija, ministar je rekao da će sve reći kada mjere budu gotove.

- Ali ne trebate očekivati nikakve senzacije nego čvrstu podršku hrvatskim poduzetnicima i hrvatskom gospodarstvu, dodao je.

Upitan sudjeluje li predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić na tim mjerama, Filipović je odgovorio: Svi koji trebaju biti uključeni u ove mjere rade na mjerama, a sve na dobrobit naših građana.