Mrak-Taritaš: Antiinflacijske mjere su mjere za spas državnog proračuna

Gošća Oporbenog zareza Hrvatskog radija bila je predsjednica Nacionalnog vijeća GLAS-a Anka Mrak-Taritaš. Smatra da Vladine antiinflacijske mjere koriste samo spašavanju državnog proračuna, a da će najveći teret biti na leđima malih obrtnika i iznajmljivača. Naglašava da takva porezna politina neće dovesti do smanjenja inflacije već do više cijene proizvoda i usluga.

O antiinflacijskim mjerama

- To ima nekoliko aspekata. Država mora predvidjeti antiinflacijske mjere, a i predvidjeti kako ublažiti inflaciju. Na sastanku u Ministarstvu financija bili su predstavnici udruge obrnika i iznajmljivača. Imaju apsolutno pravo da pitaju, da se bune i da dobiju odgovore, kazala je Anka Mrak-Taritaš.

- Država treba prvo krenuti od sebe, treba prvo smanjiti kamate na kredite, tj. drugačije ih definirati. Druga stvar je smanjiti zaduženost države, odnosno smanjiti koliko ta država košta. To se trebalo napraviti, smatra

Drži da će ovako sav teret pasti na obrtnika i na teret onih koji se bave iznajmljivanjem nekretnina.

- Ne treba biti ekonomist, ne treba biti veliki stručnjak u tom području da znamo ako povećavate poreze, povećanje poreza stabilizira budžet, ali povećanje poreza će na kraju dana doći do povećanja cijena ili usluga ili proizvoda ili bilo čega drugog, rekla je Mrak-Taritaš.

Prema tome, ne možemo reći da se na taj način vodi računa da se smanji inflacija, dodala je.

Anka Mrak Taritaš upozorila je da je država posljednjih desetak godina vrlo benevolentno dopuštala prenamjenu postojećeg stambenog fonda u apartmane za kratkoročni, odnosno turistički najam.

- Ne govorim o trajnom najmu, nego o povremenom najmu. Dok vi i ja razgovaramo grade se zgrade u kojima su stanovi namijenjeni isključivo za turistički najam, rekla je.

Smatra da je država olako dopustila takvu gradnju, iako svaka zgrada zahtijeva kompletnu infrastrukturu - vodovod, odvodnju, električnu energiju i parkirališna mjesta - kao da u njoj netko živi tijekom cijele godine, što u stvarnosti često nije slučaj.

Istaknula je da je zato bila potrebna jasna i dugoročna politika upravljanja stambenim fondom. Prema njezinim riječima, tek kada su posljedice postale vidljive, iznajmljivači su se našli u poreznim škarama, iako se o njima prethodno nije vodilo računa u poreznoj politici.

Govoreći o mjerama za umirovljenike, ocijenila je da je ukidanje oporezivanja mirovina razumna mjera te da nema veze s inflacijskim ili antiinflacijskim politikama.

- Mirovina nije dohodak i ne bi smjela ulaziti u porezne škare, poručila je.

Podsjetila je da je njezina stranka još u rujnu prošle godine u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o porezu na dohodak kojima se predlaže upravo takvo rješenje.

Kao drugi prijedlog navela je mogućnost da umirovljenici iz drugog mirovinskog stupa mogu podići veći dio svoje štednje nego što je to danas dopušteno.

- Danas mogu podići 20 posto. To je otprilike kao da imate vlastitu štednju, a država vam kaže da ne možete podići sav svoj novac. A kada podignete dio, i taj dio ulazi u porezne škare, rekla je. 

Dodala je da će ukidanjem poreza na mirovine nestati i taj problem te ocijenila da je sadašnje rješenje nelogično. Istaknula je i da se osobno zalagala za to da umirovljenici mogu raspolagati svojom štednjom u drugom stupu u iznosu koji sami žele.

- Kao da štitimo umirovljenike od njih samih, kao da će podići novac i sve potrošiti. A znamo da su upravo umirovljenici među najodgovornijim i najsavjesnijim građanima, rekla je.

Zaključila je da takva porezna politika neće dovesti do niže inflacije, nego će se njezine posljedice na kraju preliti u više cijene usluga i drugih proizvoda.

"Mjere za spas državnog proračuna"

Anka Mrak Taritaš ocijenila je da predstavljene mjere prije svega služe spašavanju državnog proračuna te ih je podijelila u tri skupine.

Prvu skupinu čine mjere vezane uz mirovine, koje smatra razumnima i pristojnima.

- To je mjera koja bi se mogla provesti odmah i ne mora se čekati 1. siječnja 2027. godine, rekla je.

Kritičnija je bila prema drugoj skupini mjera, koje se odnose na iznajmljivače i obrtnike.

- Odjednom su iznajmljivači i obrtnici postali oni koji bi na svojim leđima trebali nositi teret problema inflacije, a oni to sigurno nisu, ustvrdila je.

Podsjetila je, međutim, da se porez na mirovine slijeva u proračune jedinica lokalne samouprave te da će im se izgubljeni prihodi morati nadoknaditi.

Prema njezinim riječima, upravo zato dolazimo do treće skupine mjera, koje se odnose na oporezivanje ekstraprofita i ekstra marži.

- Te mjere su apsolutno prihvatljive, poručila je.

Ipak, smatra da je prijedlog predstavljen ishitreno te da još uvijek nije jasno tko će se naći u poreznim škarama.

Upozorila je da oni koji posluju u turizmu vjerojatno neće biti obuhvaćeni jer se prihodi od turizma tretiraju kao izvoz. Dodala je da tek treba vidjeti koji će trgovački centri biti zahvaćeni mjerama te hoće li se pri izračunu uzimati u obzir zarade iz 2026. godine ili razdoblje od 2024. do 2026.

- Mjere su najslabije upravo u ovoj trećoj skupini, a iz nje bi se zapravo moglo nadoknaditi ono što će se izgubiti u proračunu zbog neoporezivanja mirovina i drugih prihoda, rekla je.

Smatra da takav pristup ne bi trebao uzrokovati poremećaje cijena proizvoda, usluga i hrane.

Govoreći o subvencijama, istaknula je da su one zapravo posljedica saniranja štete koju je inflacija već prouzročila.

U tom je kontekstu spomenula i članak koji je čitala tijekom vikenda, a koji se odnosio na papinu encikliku i pitanje kvalitete života građana.

- Papa je rekao da se ne smije gledati samo bruto domaći proizvod, nego i mogu li ljudi od svoga rada kvalitetno živjeti, mogu li uzdržavati obitelj i priuštiti svojoj djeci ono što im treba, rekla je.

Postavila je i pitanje životnog standarda u Hrvatskoj.

- Može li se od jedne pristojne plaće u Hrvatskoj dobro živjeti? Može li se od jedne pristojne plaće kupiti četvorni metar stana? Svi znamo odgovor na ta pitanja, poručila je.

Zaključila je da se politička rasprava prečesto svodi na brojke.

- Premijer Andrej Plenković često izlazi za govornicu i barata brojkama, kao i zastupnici Hrvatske demokratske zajednice. No brojke su jedno, a stvarnost je drugo, rekla je.

O kampanji SDP-a i Možemo!

Komentirajući kampanju koju Socijaldemokratska partija Hrvatske i politička platforma Možemo! provode diljem Hrvatske pod nazivom „Stop Plenkovićevoj inflaciji”, Anka Mrak-Taritaš rekla je da se slaže s porukama koje je iznio predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske Siniša Hajdaš Dončić.

Kazala je kako je slične poruke prepoznala i u nedavno pročitanom tekstu o papinoj enciklici.

- To je vrlo slično onome što sam i sama iščitala iz enciklike i s tim se apsolutno slažem, rekla je.

Smatra da je bilo logično da Socijaldemokratska partija Hrvatske i Možemo! pokrenu kampanju o inflaciji te da je upravo ona potaknula reakciju vladajućih.

Prema njezinim riječima, Vlada je, iz straha od gubitka političke potpore i mogućeg odlaska u oporbu, izašla s prijedlogom mjera brže nego što je planirala.

Najavljivalo se da će ovo biti odgovor Hrvatske demokratske zajednice.

Ja bih rekla da je ovo odgovor na kampanju koju su pokrenuli Socijaldemokratska partija Hrvatske i Možemo!, ustvrdila je.

Dodala je da je cilj kampanje bio obilazak hrvatskih gradova i upozoravanje na rast cijena hrane te životnih troškova.

Naglasila je da dio inflacije proizlazi iz globalnih okolnosti, poput ratova i gospodarskih kretanja u Europi, ali da Hrvatska ima i vlastite, unutarnje uzroke rasta cijena.

- Imamo dio inflacije koji je posljedica globalnih procesa, ali imamo i svoju, domaću, najrealniju Plenkovićevu inflaciju, rekla je.

Ocijenila je da je reakcija Vlade bila motivirana političkim pritiskom koji je kampanja izazvala u javnosti.

- Htjeli su poručiti da oni imaju i suknju i škare te da će upravo oni riješiti problem, kazala je.

Istaknula je kako među ekonomskim stručnjacima nije čula nikoga tko vjeruje da će predložene mjere značajno smanjiti inflaciju.

- Nisam čula ni jednog stručnjaka koji je rekao da su to mjere koje će smanjiti inflaciju u Hrvatskoj, rekla je.

Dodala je da većina stručnjaka kao ključna rješenja navodi smanjenje državne potrošnje i provedbu strukturnih reformi.

- Svi na kraju dolaze do istog zaključka: potrebno je smanjiti državnu potrošnju i provesti strukturne reforme, poručila je.

Ustvrdila je da se o tim reformama godinama govori, ali da ih u praksi nema.

Podsjetila je i na nedavne poruke iz Europske unije, za koje kaže da potvrđuju isti problem.

- To nisu govorili histerični i zločesti oporbeni političari, nego su iz Europske unije upozorili da Hrvatskoj nedostaju strukturne reforme, zaključila je.

Cijelu emisiju i ostale teme razgovora pogledajte u nastavku: