Glasanjem u Hrvatskom saboru završio je posljednji dan zasjedanja prije dvomjesečne ljetne stanke, koja će trajati do 15. rujna.
15.07.2026.
Zadnja izmjena 19:22
Autor: Šime Vičević/I.Z./S.M./Pe.F./Dnevnik/HRT/Hina
Glasanjem u Hrvatskom saboru završio je posljednji dan zasjedanja prije dvomjesečne ljetne stanke, koja će trajati do 15. rujna.
Saborski zastupnici izglasali su DP-ovu Rezoluciju o osnaživanju Hrvata u BiH. Za rezoluciju su se izjasnila 83 zastupnika, tri su bila suzdržana, a jedan je bio protiv.
Lijeva oporba u glasanje se nije uključila. Protiv je glasala Dalija Orešković (DOSiP), suzdržano je bilo dvoje SDSS-ovih zastupnika te predstavnik bošnjačke nacionalne manjine Armin Hodžić. Uz vladajuće su podršku dali i nezavisni Marija Selak Raspudić i Nino Raspudić, zastupnici Mosta te Ivica Baksa (NPS).
Izglasani su i Strategija upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH do 2035., izmjene i dopune Prekršajnog zakona te Zakon o potrošačkim kreditima.
Hrvatski sabor nastavio je današnji rad izvješćem Mandatno-imunitetnog povjerenstva koje je skinulo imunitet SDP-ovu Borisu Piližoti na zahtjev DORH-a zbog sumnje da je počinio kazneno djelo nasilja u obitelji i povrede djetetova prava.
Zasjedanje Hrvatskog sabora možete pratiti ovdje:
Domovinski pokret, kao predlagatelj, u srijedu je u Hrvatskom saboru odbio svih osam amandmana Kluba zastupnika Mosta na Rezoluciju o političkom osnaživanju Hrvata u BiH koje su Mostovci podnijeli smatrajući DP-ov konačni prijedlog "razvodnjenim" nakon usuglašavanja s HDZ-om.
Kako kažu iz Mosta, među njihovim amandmanima su i neki zahtjevi koje je DP prvotno predlagao.
Iz Mosta su naglasili da su zatražili proširenje ciljeva Rezolucije tako da hrvatsko nacionalno pitanje ne bude svedeno isključivo na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, nego da se jasno zagovara cjelovita ustavno-politička reforma koja će uzeti u obzir i modele koji uključuju uspostavu zasebne izborne jedinice za izbor hrvatskih predstavnika ili teritorijalni preustroj koji podrazumijeva i većinski hrvatski entitet.
Upravo se to, rekao je Nikola Grmoja (Most), spominjalo u prvotnoj verziji DP-ove Rezolucije koja se sada, ocijenio je, svodi na promašen cilj.
Predlagatelj, predsjednik DP-a i potpredsjednik Sabora Ivan Penava pojasnio je pak da se amandman ne prihvaća "jer predloženi tekst značajno mijenja sadržaj i opseg Rezolucije te uvodi modele ustavnog preuređenja BiH koji nisu predmet ove Rezolucije".
Iz Mosta su tražili da se u Rezoluciju uvrsti i poziv Vladi RH da koristi sve političke i diplomatske instrumente, uključujući i pravo veta u međunarodnim institucijama kada su ugroženi interesi Hrvata u BiH. Prvotni prijedlog je i to sadržavao, ali je zbog HDZ-ove politike dodvoravanja uklonjen, istaknuli su iz Mosta na što im je Penava odgovorio da "Rezolucija nije mjesto za propisivanje konkretnih instrumenata vanjske politike RH".
Klub Mosta amandmanom je predložio i zaštitu Hrvata na području cijele BiH, uključujući i entitet Republiku Srpsku, proglašavanje personom non grata političkih dužnosnika koji potiču izborni inženjering i svojim djelovanjem negiraju prava hrvatskog naroda da bude suveren i konstitutivan, kao i zabranu ulaska u RH osobama koji negiraju i vrijeđaju hrvatski identitet, Hrvatsko vijeće obrane i druge važne odrednice hrvatskog naroda u BiH.
No, predlagatelj je poručio da bi se time zadiralo u ovlasti izvršne vlasti te međunarodnopravne obveze RH.
Mostovi zastupnici tražili su i reviziju nezakonito stečenih hrvatskih državljanstava u slučajevima gdje postoje osnovane sumnje na zlouporabe, a Penava je priznao da su pojedini prvotni prijedlozi izmijenjeni ili izostavljeni "zbog potrebnog stupnja suglasnosti za donošenje Rezolucije".
- Ovo je jedna od najtežih optužbi iz usta koalicijskoj partnera HDZ-a. Snažno ste optužili premijera Plenkovića i HDZ da ste morali odustati od sasvim legitimnog zahtjeva kako bi Rezolucija prošla, poručio je Grmoja DP-u.
Most je također zahtijevao da suradnja RH bude sa svim relevantnim hrvatskim političkim i društvenim čimbenicima u BiH, a ne samo s jednom strankom ili jednom političkom organizacijom, kao i brisanje Mostarskog sporazuma iz preambule Rezolucije jer je, kako su naveli, riječ o međustranačkom dogovoru koji nije riješio ključne probleme i koji ne zaslužuje biti dio službenog dokumenta Republike Hrvatske.
Penava je na kraju pozdravio inicijativu Kluba Mosta s amandmanima za koje kaže da su "vrlo konstruktivni i bliski".
No, dodao je, konačni tekst Rezolucije je plod aktualnog političkog trenutka i konstelacija u Hrvatskoj i prethodnog dogovora unutar vladajuće koalicije s ciljem osiguranja izglasavanja same Rezolucije u Saboru.
Grmoja je uzvratio da je DP krenuo s dobrim namjerama i motivima, ali da je prezentirana verzija u potpunosti oslabljena i razvodnjena.
- Svjestan sam da je na vas izvršen snažan pritisak od Frke Petešića i premijera Plenkovića, dodao je.
Penava je naglasio kako mu je posebno drago što se svi u sabornici, i lijevi i desni, slažu oko ključnog - jednakopravnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda uz ostala dva naroda u BiH te potpore europskom putu BiH.
- Iščitavajući nastupe predstavnika unitarističke politike unutar BiH, njih dogovor s Hrvatima ne zanima, nastavljaju raditi na dekonstituiranju položaja hrvatskog naroda u BiH. S ovom Rezolucijom jasno poručujemo da ćemo se tome jasno znati suprotstaviti, poručio je.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora