15:23 / 20.09.2021.

Autor: Studio4/HRT

Barilić o postupku posvojenja

Marija Barilić u Studiju 4

Marija Barilić u Studiju 4

Foto: Studio 4 / HRT

U Hrvatskoj imamo gotovo tragičnu situaciju – naime, više od 4 tisuće djece čeka nove roditelje, a Ministarstvo tvrdi da posvojitelja i nema. 

Od toga broja, dvjestotinjak djece je na čekanju jer postoje nove, pravne teškoće oko njihovog usvojenja. Mogu li se ove dramatične brojke promijeniti?

Marija Barilić, ravnateljica Uprave za obitelj i socijalne politike Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, kaže kako nisu sva ta djeca za posvojenje.

- Prema našoj evidenciji, radi se o 281 djece koja ispunjavaju pretpostavke za posvojenje. Što se tiče potencijalnih posvojitelja, njih je trenutno u registru 1650. Od tih 281 djece, za 74 je u tijeku postupak posvojenja, za 84 je zasnovano, a za ostale se pronalaze potencijalni posvojitelji, kaže Barilić i dodaje kako se o pitanju posvojenja raspravlja već godinama i činjenicama postupka.

- Postupak je zadan obiteljskim zakonom i postoje točne procedure u koje je uključen Centar za socijalnu skrb i sudovi, ističe.

Objašnjava kako djeca idu na smještaj onda kada ispune pretpostavke za posvojenje – to može biti s godinu, dvije ili tri, i onda dolazi do zasnivanja posvojenja. Napominje i kako nisu sva djeca za posvojenje, jer će se neka i vratiti svojim biološkim roditeljima.

- Ne radi se samo o djeci koja su oduzeta roditeljima, nego i o djeci kod kojih postoji neki oblik problema u ponašanju, ili su smještena zbog odgoja i obrazovanja, kaže Barilić.

S obzirom na pitanje jesu li djeca koja su na smještaju tamo sretna i poštuju li se zaista njihova prava, dodaje kako je svaki Centar za socijalnu skrb nadležan za dijete koje je prema prebivalištu na njihovom području.

- Samo Ministarstvo od svibnja prati kapacitete popunjenosti u ustanovama i rad Centara za socijalnu skrb i pruža im stručnu podršku, upravo kako bi se djeca vratila što prije svojim obiteljima ili pronašla novu obitelj, objašnjava Barilić.

S obzirom na to da sami pravni postupci traju dugo, kaže kako u suradnji s Ministarstvom pravosuđa rade na tome kako bi postupci na sudu trajali što kraće.

- Mogu reći da imamo rezultate i povratne informacije da postupci na sudu kraće traju. Sama procjena stručnjaka je vrlo kompleksna, kaže. Na pitanje treba li poboljšati materijalni status udomiteljima, Barilić ističe kako su naknade udomiteljima vrlo jasne i kako im je cilj povećati ih, ali isto tako povećati opskrbnine za korisnike.

Kad se radi o nadzoru u samim institucijama, Barilić smatra kako bi njihov broj trebao biti veći i dodaje kako je Ministarstvo zadnjih godinu dana poduzelo određene radnje po tom pitanju.

- Broj inspekcijskih nadzora se povećao za 7 puta, i povećao se broj upravnih nadzora, objašnjava. Promjena u funkcioniranju obiteljskih domova, kaže Barilić, nema niti postoji mogućnost da dođe do ukidanja takvih institucija za zbrinjavanje osoba treće dobi.

Kaže kako su se upravo radi problema s mnogim vlasnicima obiteljskih domova odlučili na reorganizaciju istih, odnosno kako bi oni pružali usluge na kvalitetniji način.

Postojeći domovi za stare i nemoćne pokrivaju tek 50 posto potreba – to je veliki problem za Hrvatsku s kojim se suočavamo iz dana u dan.

- U budućnosti ćemo vidjeti što će nam donijeti ove izmjene i hoće li postojati potreba za daljnjim osiguranjem smještajnih kapaciteta. Očekujemo ubrzo na javnom savjetovanju da će nam biti Zakon o socijalnoj skrbi, i tada ćemo moći razgovarati o svim novinama unutar zakona – očekujemo da bi s 1.1. zakon stupio na snagu, međutim postoji i odgodni rok, kaže Barilić.

Nacionalnim planom za oporavak i otpornost predviđena je izgradnja 8 domova za starije osobe, s kapacitetom za 800 osoba.

- Previđeno je da ti centri pružaju izvan institucijske usluge – pomoć u kući, nabave lijekova i slično. Smisao je da starije osobe idu na smještaj tek onda kada im se ne može osigurati briga unutar njihovog vlastitog doma, dodaje.

S obzirom na to da je plaćanje privatnih domova preskupo za prosječne pripadnike treće životne dobi, Barilić kaže kako je sufinanciranje boravka u privatnim domovima nešto što nas čeka u budućnosti.

- Mi već sada imamo mogućnost sklapanja ugovora s privatnim domovima radi pružanja usluga starijim osobama. Svjesni smo da postoji velika razlika u cijeni smještaja, ovisno o tome tko pruža uslugu. U tom dijelu, u budućnosti imamo već aktivnosti koje su krenule i s njima ćemo nastaviti radi niveliranja te cijene usluge, zaključuje.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!