Ilustracija
Foto: / / SHUTTERSTOCK
Zastupnici u Hrvatskom saboru podržali su prijedlog da se 19. ožujka proglasi Nacionalnim danom posvojitelja, koji bi bio spomendan, ali i upozorili da postupci posvojenja traju dugo, u prosjeku oko tri godine, a u Europskoj uniji godinu do dvije. Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić rekao je da se u posljednjih 5 godina prosječno na godinu posvoji 164 djece, a jednu od većih prepreka bržem posvajanju naveo je preduge sudske procese.
Ante Kujundžić (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića), koji je i sam posvojitelj, založio se da se po načelu žurnosti uvede da se postupci posvojenja trebaju okončati u roku od godinu dana jer onaj koji tu ispašta je dijete.
Kujundžić upozorio na paradoks u Obiteljskom zakonu
Također, paradoksom smatra i da u Obiteljskom zakonu stoji odredba kako roditelj koji je lišen roditeljske skrbi ima pravo dati svoje mišljenje za posvojenje djeteta za kojega ga je sud riješio roditeljstva.
Upozorio je da se samo od 3 do 6 posto djece koja su bez odgovarajuće roditeljske skrbi vrate unutar biološke obitelji. Sva ostala ili ostanu u sustavu, a takvih je većina, ili budu posvojena.
I
Anita Curiš Krok (Klub SDP-a) upozorila je na problem administrativnih procedura u sustavu posvojenja ocjenjujući da sustav zahtjeva konkretne i jasne reformske mjere te je potrebno i poboljšanje zakonskog okvira.
Upozorila je i da, nakon provođenja potrebnih procedura, prođu i godine dok posvojitelje ne nazovu iz Zavoda za socijalnu skrb da imaju odgovarajuće dijete. Stoga se založila da u zakonu dođe do promjena vezano uz oduzimanje roditeljske skrbi.
Ružić: Promicanje vrijednosti posvojitelja
U saborskoj raspravi o prijedlogu odluke o proglašenju Nacionalnog dana posvojitelja, ministar Ružić rekao je da se time želi promicati vrijednost posvojitelja jer oni odgovornim i predanim roditeljstvom pridonose zaštiti prava djeteta, njegovu razvoju i jačanju društvene solidarnosti.
Rekao je i da je trajanje postupka posvojenja pojedinog djeteta složeno i uvelike ovisi o mogućnosti pronalaska posvojitelja koji mogu najbolje odgovoriti na potrebe djeteta.
- Za djecu sa zdravstvenim i razvojnim teškoćama, djecu školske dobi te posvojenje više braće i sestara zajedno, kao i u slučaju kad se radi o djeci s drugim specifičnostima, teže se nalazi najprikladniji posvojitelj, rekao je Ružić.
Naveo i da se tijekom 10 godina, od 2010. do 2020., prosječno na godinu usvajalo 115 djece, a posljednjih pet godina 164 djece.
Trenutačno 305 djece ima ispunjene uvjete za posvojenje, dok je u registru potencijalnih posvojitelja upisano njih 1217. Ružić je istaknuo i da se često u javnom prostoru može naići na tvrdnju da proces posvojenja traje dugo, no da ministarstvo čini sve kako bi se to ubrzalo.
Zapreke za usvajanje: Lišavanje skrbi i preferencije posvojitelja
Najviše replika kod saborskih zastupnika izazvalo je pitanje brzine posvajanja, pa je Anja Šimpraga (SDSS) pitala mogu li se u tom smislu očekivati određene reforme.
Ružić je istaknuo da najveću zapreku ne predstavlja rad stručnih službi, nego provođenje najteže mjere - lišavanje roditeljske skrbi koja ovisi o sudovima.
Druga prepreka je pronalazak najboljeg posvojitelja koji imaju određene preferencije kada je u pitanju dob i zdravlje djeteta.
- Ako uzmemo u obzir posvojitelje koji nemaju ograda, odnosno nemaju svojih preferenca, sam čin posvojenja ide vrlo brzo i ono što ovisi o Ministarstvu, Hrvatskom zavodu za socijalni rad se ostvaruje u rokovima koji ne prelaze tri do šest mjeseci, dakle minimalno, istaknuo je Ružić.
Majda Burić (HDZ) pitala je koje okolnosti presudno utječu na dužinu boravka djece u ustanovama koje o njima skrbe, a Ružić je odgovorio da je razlog u sudskim postupcima kod lišavanja roditeljske skrbi i pronalaska adekvatnog djeteta.
- Trenutačno od broja djece koja su dostupna, a to je 305 djece, gotovo više od 50 posto ima određene zdravstvene poteškoće ili je teže posvojivo, onih ostalih 50 posto su sva ona koja su djeca ispod tri godine i djeca koja su zdrava. Vrlo se brzo, unutar nekoliko mjeseci posvajaju, rekao je Ružić.
Živković (Možemo): Namjerava li se ići i u kontrolu sredstava osoba koje su posvojitelji?
Mate Vukušić (SDP) ustvrdio je da je broj djece koja su formalno posvojiva znatno manji od broja djece u sustavu, da postupci oduzimanja roditeljske skrbi traju predugo, da sustav radije drži djecu u privremenom smještaju nego da im osigura trajnu obitelj i pitao zašto je to tako.
Ružić mu je odgovorio da postoji stručna procjena timova o statusu i djece i roditelja i da su osnaživanje i normalizacija stanja u biološkoj obitelji ili ubrzanje postupka posvojenja ciljevi kojima se teži.
Marina Živkovića (Možemo!) zanimalo je namjerava li ministar ići u kontrolu sredstava za osobe koje su posvojitelji i dokud će ići ta kontrola potrošnje sredstva za one najugroženije u društvu.
Ružić mu je odgovorio kako su posljednjih dana krenuli u tehničku pripremu informatičkog područja oko inkluzivne kartice, što je bilo potaknuto pitanjem nemogućnosti odlaska teško pokretnih osoba u banku te da nisu išli dalje od toga.
Nezavisna saborska zastupnica, predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović istaknula je da stlno raste broj posvojene djece - 2016. bilo ih je je 87, a 2022. njih 196.
Na inicijativu udruge Josipove obitelji, Vlada je prihvatila prijedlog da se 19. ožujka proglasi Nacionalnim danom posvojitelja.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!