Ministar Beroš rekao je da ćemo i danas imati veliki broj novooboljelih te da je to očekivano.
Ministar zdravstva Vili Beroš nakon užeg kabineta Vlade rekao je da ćemo i danas imati veliki broj novooboljelih te da je to očekivano. - Više od 35 posto novih dijagnosticiranih kontakti su već poznatih pacijenata, a 25 dolazi iz noćnih klubova i većih grupnih okupljanja.
Osvrnuo se i na pooštravanje mjera pojedinih zemalja prema njihovim građanima koji dolaze iz Hrvatske. Rekao je da je riječ o određenom političkom pritisku.
- Na temelju razgovora s kolegama ministrima zdravstva mislim da je riječ o političkom pritisku u svim tim zemljama. Približava im se školska godina, koja negdje počinje i prije nego kod nas, i žele svoju epidemiološku situaciju staviti pod nadzor. To je potpuno legitimno jer to smo i mi radili. Bez obzira na naše napore, mislim da će te zemlje ostati pri svojim nakanama, što je i razumljivo jer i mi radimo isto na određeni način.
Kad je riječ o nošenju maski u školama, ponovio je kako će o tome svoje reći struka, a svoje stajalište objavit će potkraj mjeseca i Svjetska zdravstvena organizacija.
- Mislim da za najmanju djecu to neće biti potrebno, a za stariju djecu, pogotovo u srednjim školama, još će se vidjeti i definirati. Struka treba reći svoje, a o tome raspravlja i radna skupina Ministarstva znanosti i obrazovanja, kazao je.
Komentirao je i izjavu
glasnogovornika slovenske vlade Jelka Kacina da je u Hrvatskoj treći val.
- Nismo sigurni ni da je drugi val definiran kao takav, a pogotovo ne treći. Ne vjerujem da se u Hrvatskoj radi o trećem valu epidemije, rekao je Beroš.
Istaknuo je i da se zdravstveni sustav priprema za jesen, te ponovio da se jučer sastala
ekspertna skupina kriznog stožera ministarstva zdravstva.
- Otpočetka ove epidemije govorimo da je potrebno biti promišljen i gledati nekoliko koraka unaprijed.
Beroš ističe da su mu osim koronavirusa prioriteti revitalizacija Imunološkog zavoda, ubrzanje izgradnje Nacionalne i sveučilišne dječje bolnice, ustroj hitne helikopterske medicinske službe, očuvanje funkcionalne učinkovitosti zdravstvenog sustava i briga o ljudskim potencijalima, prije svega u primarnoj zaštiti.
Tu je i osiguranje financijske održivosti o čemu su počeli razgovore s ministrom financija
Zdravkom Marićem.
- Izdvajanje u Hrvatskoj za zdravstvo je 7,4 posto BDP-a. S 804 eura po glavi stanovnika godišnje vrlo je teško osigurati zdravstvenu skrb kakva postoji u ovom trenutku, prosjek EU-a je više od 3000 eura, ustvrdio je.
U razgovorima s Ministarstvom financija nastojimo naći neke elemente koji bi omogućili financijsku održivost zdravstvenog sustava, kazao je Beroš. Dodao je da povećanje cijene dopunskog osiguranja u ovom trenutku nije opcija.