13:28 / 12.05.2021.

Autor: HTV

Beroš u Splitu: Novac EU-a za reforme moramo zaslužiti

Beroš o NPOO-u

Beroš o NPOO-u

Foto: HTV / HRT

Ministar zdravstva Vili Beroš predstavio je u Splitu Nacionalni plan oporavka i otpornosti u dijelu vezanom za zdravstvenu skrb.

- Nastojeći umanjiti gospodarske i društvene štete COVID pandemije iznjedren je financijski instrument težak 642 mlrd. eura koji bi svim članicama EU-a omogućio ubrzani oporavak. Ovaj financijski instrument ima dva sukusa - ubrzati oporavak i ojačati otpornost, rekao je Beroš.


- Hrvatskoj će u okviru tog instrumenta pripasti 24,5 mlrd. eura. Ali to ćemo morati i zaslušiti. Od toga iznosa za Nacionalni plan oporavka i otpornosti ide 9,9 mlrd. eura, bespovratnih 6,3 mlrd. eura, a u obliku zajmova 3,3 mlrd., kazao je Beroš.


- Taj novac neće pasti s neba, zato je EU obvezao članice na reformske korake koji će garantirati jaču otpornost, dodao je.

Reformski koraci Hrvatske 


- Hrvatska je Vlada zbog toga izdala nekoliko dokumenata : Program Vlade RH za sljedeći mandatni period, Nacionalni program reformi, Nacionalna razvojna strategija, te specifične preporuke EK za Hrvatsku iz svibnja 2019. i 2020. Uz to je uključen i RM2 mehanizam za ulazak u eurozonu. To predstavlja korake za našu daljnu transformaciju, kazao je Beroš.


- Naš prijedlog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti upućen je u Bruxelles, ima preko 1100 stranica i niz mjera. Ima pet komponenti: gospodarstvena, komponenta koja se odnosi na javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu, treća je obrazovanje, znanost, istraživanje, četvrta je tržište rada i socijalna zaštita, a peta se odnosi na zdravstveni sustav. Uz to je i šesta inicijativa koja se odnosi na obnovu zgrada, kazao je Beroš.


Na zdravstvenu komponentu odnosi se 5% predviđenih sredstava - 2,56 mlrd. kn.


- Svaka reformska mjera mora imati 37% onoga što se odnosi na zelenu tranziciju, a 20% na digitalnu transformaciju, kazao je Beroš.


Naglasio je da su na javni poziv zdravstvenim ustanovama od njih dobili 500 projekata, a Povjerenstvo ih je analiziralo. To je odgovor na često pitanje na koji način ste došli do određenog okvira, kazao je.


- Cilj NPOO-a je jačanje zdravstvenog sustava kako bi mogao adekvatno odgovoriti na sve izazove. Predvidjeli smo ono što je osnovno, a to je pravedno, adekvatno i kontinuirano pružanje i omogućavanje prava na zdravstvenu zaštitu. U tom je kontekstu pet reformskih koraka: unapređenje učinkovitosti, kvalitete i dostupnosti zdrav sustava; uvođenje novog modela skrbi za ključne zdravstvene izazove, posebno za onkološke bolesnike; uvođenje sustava strateškog upravljanja ljudskim resursima, osobito u financiranju specijalizacija; osiguranje financijske održivosti zdravstvenog sustava; daljni razvoj e-zdravstva, rekao je Beroš. 


Beroš je potom detaljno objasnio svaki od tih pet koraka. 

Što reforma znači za KBC Split


Ravnatelj KBC-a Split Julije Meštrović kazao je da će u KBC ugraditi digitalnu slikovnu dijagnostiku, digitalizacijsku integraciju operacijskih dvorana i robotsku kururgiju te investicije za cijelu Splitsko-dlamatinsku županiju. Objasnio je sve te tri komponente posebno i opširno sa svim troškovima koji se planiraju. Na kraju je zahvalio Ministarstvu zdravstva na razumijevanju i pomoći za KBC Split. 

Nakon izlaganja Beroš je odgovarao na pitanje novinara.


Komentirao je zahtjev zagrebačkog stožera za popuštanjem mjera.


- Kao ministar zdravstva želim se baviti strukom, ne želim ulaziti u mogući politički kontekst toga zahtjeva. Struka će razmatrajući podatke iz dana u dan donijeti sve daljnje odluke kada ćemo popuštati mjere. Moram reći da je jasno da je svima želja čim prije vratiti se u normalne životne tijekove, ali najbolji način za to je pridržavati se mjera, cijepiti se i onda će virus odustati.


Na pitanje hoće li biti novih mjera nakon 15. svibnja, Beroš je ponovio da sve ovisi o epidemiološkoj situaciji. Naglasio je da je dodatni izazov što se približava turistička sezona, te da je cilj osigurati njeno uspješno odvijanje.


- To ćemo napraviti pridržavajući se mjera, sprečavajući širenje virusa i cijepljenjem. To je put ka uspjehu, rekao je.


Iz Udruge ugostitelja tvrde da nisu dobili poziv na cijepljenje te da su se zaposleni u manjim restoranima i kafićima sami morali organizirati.


- Riječ je o županijskim elementima u postupanju, dobili su zadatak popisati sve zainteresirane i dostaviti ih županijskim koordinatorima. Mi smo odlučili cijepiti prioritetne skupine jer želimo poslati gostima poruku da je Hrvatska sigurna destinacija. Procjepljivanje turističkih djelatnika je od iznimne važnosti, rekao je.

Upitan hoće li COVID putovnica ovo ljeto biti ulaznica za sve, Beroš je odgovorio:


- Ukoliko dozvolimo virusu da ostane među nama, morat ćemo naći neki način suživota. Hoće li to biti COVID putovnica, certifikat koji će nam omogućivati razne aktivnosti, od putovanja, koncerata, ulaska u dućane, to ćemo vidjeti. Nadam se da ćemo kao društvo pokazati zrelost, da ćemo postići razinu procijepljenosti koja će potjerati virus iz populacije i da ćemo se vratiti u normalne tijekove. Možda je to što ste rekli jedna od mogućnosti, međutim aproksimativno je pitanje i ne mogu decidirano odgovoriti, rekao je.


Osvrnuo se na izbor novog v.d. ravnatelja KBC-a Sestre milosrdnice rekavši da je jedini put rješavanja problematike poštivanje procedure i zakona.


- Dok sam ministar, bit će tako. Zahvaljujem Upravnom vijeću na izvanrednim sjednicama kada su dali konkretne prijedloge rješavanja problematike radiologa. Profesora Vatavuka poznajem cijeli radni vijek, stručna je i izuzetno korektna i profesionalna osoba i nadam se da će uspjeti odgovoriti na sve izazove koji su pred njim. To je ono što je potrebno. Znam da će i novi vršitelj dužnosti ravnatelja i Upravno vijeće postupati i po drugim problemima koji su u ovom trenutku prisutni u bolnici i da će donositi svoj pravorijek. Moj zadatak kao ministra je nadgledati taj proces, intervenirati po potrebi na način koji je propisan zakonom ukoliko procijenim da se zdravstvena zaštita pruža na neadekvatan način. U ovom trenutku su naznake dobre, ali bez obzira na to želim da ova priča čim prije dobije svoj epilog, poručio je.


Na pitanje novinara je li realno da Dijana Zadravec postane nova ravnateljica KBC-a, Beroš je rekao da je pitanje upućeno na krivu adresu.


- Ja kao ministar ne biram ravnatelja, samo nakon odabira Upravnog vijeća mogu dati ili ne dati suglasnost. Pitanje tko bi mogao biti novi ravnatelj trebate dati Upravnog vijeću, ono će na osnovu programa procijeniti koja je kandidatura najbolja za tu veliku i značajnu ustanovu.


Na ponovljeno pitanje bi li u tom slučaju dao svoju suglasnost za odabir Zadravec, Beroš je rekao da o tome u ovome trenutku nije razmišljao.


- Sve ovisi o nizu elemenata koji su upravo na razmatranju, kratko je rekao.

Beroš je rekao kako nije upoznat s planom Ministarstva obrazovanja da se smanje upisne kvote za medicinske seste i tehničare.


- Jasno je da ovako ozbiljna problematika zahtijeva međuresorni dijalog. Nekoliko elemenata je na koje me upozorava Komora medicinskih sestara i tehničara, a upravo se odnose na edukacijski proces. Započeli smo razgovore na tom tragu, ali sve je usporila pandemija. Primjedbe Komore su bile adekvatne i ukoliko bude potrebno jasno ću ih apostrofirati na međuresornim sastancima.


 U Hrvatskoj bi uskoro trebali biti u upotrebi kućni testovi na koronavirus. 


Beroš je rekao kako zna za različite inicijative, ali naglašava da je potrebno da struka kaže svoje na tu temu.


- U pojedinim europskim zemljama takva praksa postoji, ako struka zauzme stav da je to pozitivno, mislim da neće biti prepreke implementirati nešto slično.


Govoreći o cijepljenju medicinskih sestara, Beroš je istaknuo kako taj postotak varira od ustanove do ustanove.


- Jučer sam pri posjetu osjeku s ravnateljem Zubčićem govorio o postotku cijepljenjih medicinskih sestara i liječnika. Broj sestara je nešto manji, o tome ću tek razgovarati s ravnateljem KBC-a Split. Apsolutno je potrebno poticati svijet o važnosti cijepljenja u borbi protiv ove epidemije. Imamo situaciju da se iz dana u dan podiže postotak cijepljenih zdravstvenih djelatnika, mislim da to ide u dobrom smjeru, rekao je.

Beroš je rekao da su napravljene sve pretpostavke da se dostigne cilj od 55 posto cijepljenog odraslog stanovništva.


- Kada je riječ o procesu cijepljenja, jasno je da ga možemo podijeliti u dvije etape. Onu kada smo dobivali manje cjepiva, a nismo sami bili u genezi tih zbivanja jer su određene farmaceutske kompanije podbacile i druga etapa koja je počela početkom svibnja kada su počele pristizati veće količine cjepiva. Vlada je napravila iznimne napore da i u tim okolnostima slabijeg dolaska cjepiva dobijemo akceleracijske doze Pfizerova cjepiva tako da smo u konačnici omogućili svakom građaninu da se cijepi ako to želi. Moja intencija je da želim čim više građana jer je to najbolji put borbe protiv epidemije. Dolaskom većih količina cjepiva, svi županijski zavodi dobili su jasne naputke da moraju ubrzati proces cijepljenja i da je cilj trošiti dnevne količine cjepiva koje će dolaziti u županije. Ne očekujem da će se svaki dan potrošiti sve, ali to je naša intencija. Cjepivo i organizacija su tu, građani su treći faktor koji se mora ostvariti da bi postigli taj cilj. Moramo osvijestiti građane da se žele cijepiti, rekao je Beroš dodajući da je na današnji dan 919.139 građana koji su cijepljeni barem jednom dozom.

Cijepljenje mlađih od 18 godina


Beroš je rekao da će struka odlučiti koji je to trenutak u kojem treba početi cijepiti mlađe od 18 godina.


- Kada bih se ja kao ministar bavio takvim odlukama, ne bih dobro radio svoj posao. Moramo dati povjerenje struci, rekao je.


Komunikacija s premijerom


Naglasio je kako je komunikacija s premijerom Plenkovićem jako dobra.


- Premijer je svjestan koliko je zdravstveni sustav u fokusu i koliko je važan, u kontekstu liječenja bolesnika, procjepljivanja i pripremi uspješne sezone i povratku u normalne gospodarske aktivnosti. Odgovorno i časno radim svoj posao i nadam se da će to premijer, a ono što je još važnije da će i svi građani i bolesnici - prepoznati, rekao je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!