Beroš: Nastavljaju se aktivnosti na skraćivanju lista čekanja

- Pozitivna iskustva u skraćivanju lista čekanja na zdravstvene usluge provedena kroz nedavne pilot-analize u KBC-u Zagreb i KBC-u Sestre milosrdnice nastavljamo primjenjivati i u drugim bolnicama, o čemu ćemo razgovarati s ravnateljima tih ustanova, istaknuo je ministar zdravstva Vili Beroš uoči sutrašnjeg sastanka.

Nedavno provedena analiza lista čekanja na zdravstvene usluge u zagrebačkim kliničkim bolničkim centrima Zagreb i Sestre milosrdnice pokazuju da se mogu učiniti znatniji pomaci na skraćivanju vremena do pregleda i pružanja određenih medicinskih zahvata pacijentima.

Objedinjavanjem postojećih upravljačkih sustava e-Liste, e-Naručivanje, e-Ponude i Jedinstvenog kalendara naručivanja, u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, omogućen je stalni i cjeloviti uvid u svakodnevne aktivnosti u bolničkom sustavu. Jednostavnije rečeno, omogućen je pregled planova i njihova realizacija na svakom tzv. bolničkom radilištu, iskorištenost opreme i uređaja i učinkovitost svakog pojedinog zdravstvenog djelatnika, priopćeno je iz Ministarstva zdravstva.

- Naš cilj nije provoditi nadzor nad zdravstvenim djelatnicima, već omogućiti transparentnost i veću učinkovitost u planiranju korištenja svih ljudskih i tehničkih kapaciteta kako bismo smanjili vrijeme čekanja pacijenata na zdravstvene usluge. Prije svega mislimo na dijagnostičke preglede kod indikacija onkoloških i drugih oboljenja, te pružanja terapijskih usluga i zahvata kod kojih je vrijeme čekanja bitan čimbenik, kaže ministar zdravstva Vili Beroš ohrabren rezultatima u pilot-projektu u dvama zagrebačkim kliničkim bolničkim centrima. 

Provedena pilot-analiza u KBC-u Zagreb i KBC-u Sestre milosrdnice pokazala je neujednačenost u primjeni propisanih kriterija kod određivanja indikatora za pojedine bolesti i uvrštavanja na liste čekanja, pa postojeće liste čekanja nisu odražavale stvarno stanje. Usklađivanje indikatora za svaku pojedinu bolest ili grupe bolesti, kao i potrebu upućivanja na pregled sa zadatostima u informatičkim platformama omogućuje stalno ažuriranje lista čekanja i pregled stvarnih potreba, kao i usklađivanje s mogućnostima kapaciteta u svakoj zdravstvenoj ustanovi.

- Iskustva i rezultati dobiveni u pilot-analizi pokazuju da možemo znatno skratiti vrijeme čekanja na pojedine preglede i zahvate, ali i dobiti bolji uvid u učinkovitost zdravstvenog sustava i pojedinih njegovih dijelova. Zato te pozitivne korake želimo primijeniti i u drugim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj kako bismo omogućili pacijentima da što prije dobiju potrebne usluge. Vidljivo je da su dosadašnje liste čekanja sadržavale i one preglede koji ne spadaju tu, poput zakazanih kontrolnih pregleda i zahvata za koje je potreban protok određenog vremenskog razdoblja, čime se u javnosti stvarao pogrešan, a za pacijente i uznemirujući dojam o dužini čekanja za pružanje određenih zdravstvenih usluga. Upravo tome želimo stati na kraj, u zdravstvenom sustavu učiniti korake koji će znatno skratiti liste čekanja, na listama točno utvrditi i stalno javno komunicirati koliko se čeka na koje preglede i zahvate prema točno definiranim kriterijima i indikacijama, naglašava Beroš dodajući da je riječ o jednom od prioritetnih reformskih koraka.

U cilju skraćivanja lista čekanja i njihova sustavnog praćenja u bolnicama i zdravstvenim ustanovama, nastavit će se edukacija liječnika i medicinskih sestara o usklađivanju unosa svih potrebnih podataka u zajednički informatički sustav, čime će se pridonijeti utvrđivanju stvarnih lista čekanja i potreba za liječničkim uslugama i njihovom učinkovitijem pružanju pacijentima, a građanima uvid u mogućnosti naručivanja i slobodne termine u pojedinim zdravstvenim ustanovama, poručuju iz Ministarstva.