Biozaštita i biosigurnost u fokusu stručnog kongresa u Zagrebu

Klimatske promjene, migracije i ratovi sve više utječu na mutacije poznatih sojeva virusa, upozorili su domaći i međunarodni stručnjaci okupljeni na kongresu o biozaštiti i biosigurnosti, koji se održava Zagrebu. Kako bi se pravodobno reagiralo na moguće krizne situacije u budućnosti, nužna je bliska suradnja svih sustava zaštite.

Širenje virusa ebole u Africi te pojava hantavirusa na kruzeru koji je plovio Atlanskim oceanom ponovno su otvorili pitanje važnosti biozaštite i biosigurnosti.

- Treba znati pripremati zaštitni sustav i preventivni sustav do onog trenutka kad dođe do pojave krize, da on vrlo brzo reagira i da moguće negativne posljedice na najmanju moguću mjeru. Ono što mi znamo je da će se takve krize ponavljati bilo slučajno, bilo namjerno i zato društva u državi moraju biti spremni za to, tvrdi izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti 'Dr. Franjo Tuđman'.

U čemu veliku ulogu ima i povećanje biosigurnosne pismenosti te povezivanje svih sustava zaštite.

- Biosigurnost i biozaštita uključuju zapravo jednu pripremljenost na takve situacije i jednu rekao bih biosigurnosnu pismenost populacije na tom planu da razumiju što se događa, istaknuo je dr. sc. Krunoslav Capak, izv. prof., ravnatelj HZJZ-a.

- Svi smo zajedno tu kako bi digli otpornost zajednice za nenadane situacije. U tom smislu Hrvatska prednjači čak i na razini EU, s obzirom da smo uvezali i naš sigurnosni sustav, znanstvenu zajednicu izdravstveni sustav, kazao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Virusi i bakterije ne poznaju granice - upozoravaju stručnjaci. Zato je važna stalna edukacija.

- Vidite kakva je situacija danas u svijetu, brojni ratovi, brojne migracije, klimatske promjene. Sve to utječe na opću situaciju ima i indirektne i direktne učinke na samu biosigurnost u svijetu, a tako i u Hrvatskoj, rekla je Alemka Markotić, dr. med., ravnateljica Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević'.

A koliko je edukacija važna, pokazalo se i u pandemiji, kada je u osnovnim i srednjim školama uvedena izvannastavna aktivnost Biosigurnost i biozaštita.

- Od najmanjih nogu uče o zaraznim bolestima, kako se one prenose i kako ih nekad zaista u svakodnevnom životu možemo vrlo, vrlo lako i spriječiti, pojasnila je doc. dr. sc. Ljiljana Žmak, predsjednica Hrvatskog društva za biosigurnost i zaštitu.

Jer zarazne su bolesti među nama, ali uz informiranost i odgovorno ponašanje mogu se spriječiti.