U Hrvatskoj je prošle godine sklopljeno oko 18 tisuća brakova. Mladi se sve kasnije odlučuju za sklapanje braka i zasnivanje obitelji, a razloga za to je više.
23.05.2026.
19:21
Autor: Irena Košar/M.Z./Dnevnik/HRT
U Hrvatskoj je prošle godine sklopljeno oko 18 tisuća brakova. Mladi se sve kasnije odlučuju za sklapanje braka i zasnivanje obitelji, a razloga za to je više.
Marta je na studij u Zagreb stigla iz Ivankova pokraj Vinkovaca, a Marin iz Širokog Brijega. Upoznali su se na fakultetu. U braku su godinu dana.
- Marta i ja smo zajedno od prvog mjeseca faksa. Sad smo došli do kraja studija i ostao nam je samo diplomski rad pa smo rekli - zašto bismo se na kraju faksa odvajali, kazao je Marin Marić.
- To je za nas bio logičan korak nakon završetka fakulteta. Nismo se htjeli razdvajati niti vraćati svatko u svoj rodni kraj, nego smo odlučili ostati zajedno, poručila je Marta Marić.
Mladi bračni par uskoro će dobiti dijete.
- Već imamo i ime - mislimo da će biti mali Šimun, ako se ništa ne promijeni. Jako se veselimo, poručuju.
U Hrvatskoj su prošle godine sklopljena 17.682 braka, prema podacima Ministarstva pravosuđa. Prosječna dob sklapanja braka iznosila je oko 30 godina za žene i 32 godine za muškarce.
U Europskoj uniji prosječna dob ulaska u brak viša je i iznosi 32 godine za žene i 35 godina za muškarce.
- To je prijelaz iz tradicionalnog društva u industrijsko društvo. I to naravno nosi odgode ulaska u brak, kazao je demograf Anđelko Akrap.
Mnogo je razloga za to - ističe.
Prvo, dulje školovanje jedan je od razloga. Drugo, dio mladih ne uspijeva riješiti egzistencijalna pitanja, što odgađa ulazak u brak i dovodi do manjeg broja djece. S druge strane, poznato je da ljudi sve kasnije ulaze u brak, objašnjava Akrap.
Kako bi se pomoglo mladim obiteljima, uveden je niz demografskih mjera, poput povećanja rodiljnih i roditeljskih naknada, fleksibilnijeg roditeljskog dopusta te izgradnje vrtića.
- Prije nekoliko mjeseci donijeli smo i Nacionalni plan stambene politike, mijenja se cijeli niz zakona upravo u resoru koji su potrebni kako bi država krenula u smjeru priuštivog stanovanja, navela je državna tajnica u Ministarstvu demografije i useljeništva Željka Josić.
Tu su još jednokratne potpore, veći dječji doplatak te porezne olakšice.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora