Blagdan Velike Gospe - Papa: Na prvom mjestu mora biti Bog

Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije državni je blagdan koji se obilježava 15. kolovoza. Tada diljem Hrvatske vjernici hodočaste u marijanska svetišta.

Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, pučka Velika Gospa, u Hrvatskoj je državni blagdan i dan kada se tradicionalno hodočasti u dvadesetak hrvatskih marijanskih svetišta.

• Znate li zašto je marijabistrički kip crne boje?
• Hrvatska predsjednica na misnom slavlju u Komušini

Preuzmite aplikaciju HRT Vijesti!

Čudotvorna Gospa Sinjska

I ove se godine velik broj hodočasnika iz svih krajeva Hrvatske uputio prema Sinju kako bi odali počast Čudotvornoj Gospi Sinjskoj. Mnogi od njih odlučili su se na put do Sinja pješke u znak milosti, pokore, ali i blagoslova.

Procesiju je predvodio nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić koji je potom predvodio i središnje misno slavlje na Trgu Franje Tuđmana. Prema procjenama svećenika u procesiji je sudjelovalo oko 50.000 vjernika. Sliku Čudotvorne Gospe Sinjske u procesiji nose naizmjenice sinjski alkari, bogoslovi, časne sestre, predstavnici braniteljskih udruga, Hrvatske vojske i medicinske sestre. U procesiji je bio i premijer Andrej Plenković, koji je na kraju svetkovine čestitao blagdan Velike Gospe, ali i odgovarao na pitanja novinara.  Uz njega je bio i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. 

Marijansko svetište Aljmaš

Blagdan Velike Gospe proslavljen je i u Aljmašu, najvećem marijanskom svetištu na istoku Hrvatske, u kojeg su od ranoga jutra pohodile tisuće hodočasnika.

Svečano misno slavlje predvodio je mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup. Istaknuo je, među ostalim, da biti čovjekom znači postojati za drugu osobu. 

- Djeca se ne rađaju ne zato što roditelji nemaju novaca, najčešće ne zbog tog razloga. Nego zato što su roditelji komotni, ne žele obavezu, rekao je Hranić.

Marijansko svetište Marija Bistrica

Najveće marijansko svetište Mariju Bistricu samo je prije podne pohodilo oko 25.000 vjernika. Svečanu svetu misu predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. U propovijedi se posebno dotaknuo obitelji te pozvao vjernike na otkrivanje ljepote obiteljskog zajedništva, da štite prava najkrhkijih, nerođenih, starijih, njeguju kršćansko domoljublje te vlastitu i tuđu tradiciju.

Svetište Gospe Trsatske

Na riječkom Trsatu, u našem najstarijem marijanskom svetištu gdje se od 12. stoljeća na vrhu trsatskoga brda svake godine održavaju se misna slavlja i dolaze hodočasnici, za proslavu blagdana Vele Gospe očekuju između 40 i 50 tisuća posjetitelja. Mise su na rasporedu svakoga sata. Središnju jutarnju misu u 10 sati predvodio je franjevački provincijal Ilija Vrdoljak.

Vjernici traže nadu u teškim vremenima, poručio je franjevački provincijal.

- Ova hodočašćenja svjedoče o hrvatskom čovjeku u teškim vremenima, poteškoćama, gdje se ona nacionalna sudbina povezuje s onom osobnom sudbinom s kojom dolaze ovdje ljudi, rekao je franjevački provincijal Ilija Vrdoljak.

Svečano obilježavanje blagdana Velike Gospe nastavlja se euharistijskim slavljem koje će u 18 i 30 predvoditi riječki nadbiskup monsinjor Ivan Devčić.

Svetište Gospe od Krasna

Tisuće vjernika i u Svetištu Gospe od Krasna. Svečanu misu ondje je predvodio riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić. U propovijedi je istaknuo da je Marijina veličina u savjesnoj poslušnosti Bogu.

Legenda o Majci Božjoj Krasnarskoj nastala je u 13. stoljeću, a govori o pastirima koji su, šetajući šumom, na jednom panju pronašli neobičan cvijet na kojemu se ukazala slika Majke Božje. Pastiri su čudesni cvijet odnijeli u kapelicu, no on je nestao i ponovno se pojavio na panju.

Svetište Gospe Ilačke - "hrvatski Lourdes"

Vjernici su se okupili i na hodočašću u Ilači, svetištu na krajnjem istoku Hrvatske. Poznato po čudima i iscjeljenjima, Svetište "Gospe na Vodici" nerijetko zovu i "hrvatskim Lourdesom".

Ilačka župa spominje se već 1612. godine, a 1865. nekoliko stotina metara dalje od crkve pojavio se izvor vode, gdje se iste večeri zbilo i ukazanje Gospe - sedam godina nakon onoga u Lourdesu.

Srijemski puk ima dugu tradiciju marijanske duhovnosti, a o tome svjedoče i mnoga svetišta u ovom dijelu Hrvatske. Vjernici dolaze po zagovor, zahvale i ispovijed. Svetište Gospe Ilačke mjesto je nade i utjehe svim vjernicima.

Marijansko svetište Majke naših stradanja u Gori

Procesija i u marijanskom svetištu Majke naših stradanja u Gori između Petrinje i Gline. Nekoliko tisuća hodočasnika iz svih krajeva Sisačke biskupije, ali i iz drugih dijelova Hrvatske stiglo je kako bi Gospi uputilo svoje molitve. Stoljetna baština župe Gora u Domovinskom ratu bila je uništena, a barokna crkva Majke Božje iz 18. stoljeća minirana. Prognano je više od dvije tisuće 300 župljana, a 85-ero ih je poginulo.

Velika Meša kod Majke Božje Molvarske

Najveće je podravsko marijansko svetište, ono u Molvama. Vjernici onamo hodočaste kako bi se pomolili kod zavjetnog kipa Majke Božje Molvarske. Proslava se u tom podravskom mjestu naziva i "Velika meša". Misu je predvodio i propovijedao hvarsko-bračko-viški biskup Petar Palić. 

- I danas postoje oni koji misle da nebo treba prepustiti pticama i anđelima, i smatraju da je vjernike vrijeme pregazilo. i da treba napustiti srednjovjekovne ideje. Za čovjeka današnjice, nebo kao da je postalo prazno, rekao je u propovijedi. Nakon procesije i svečane mise nastavljeno je pučko veselje.

Blagdan u Međugorju

Blagdan Velike Gospe slavi se i diljem BiH. Velik broj hodočasnika došao je u Međugorje zahvaliti Gospi, a tisuće vjernika okupile su se i pred crkvom Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu.

Papa: Na prvom mjestu mora biti Bog. Zato što je samo On velik

Na Trgu svetog Petra papa Franjo obratio se hodočasnicima riječima da je Blagdan Uznesenja Marijina molitva za one koji su pogođeni sumnjama i tugom te žive spuštena pogleda.

- U životu je važno težiti velikim stvarima. Inače se pogubimo u sitnicama. Marija pokazuje da nam, ako želimo da nam život bude sretan, na prvom mjestu mora biti Bog. Zato što je samo On velik, rekao je Papa.

O blagdanu Velike Gospe

Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere - da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svog zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.

Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.  Na blagdan Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi najviše u Europi i Južnoj Americi.

Davno je postojao poseban blagoslov za blagdan Velike Gospe - blagoslov trava i cvijeća. Ponegdje u Europi održao se do danas, a ima više značenja.  Prema predaji, apostoli su u Marijinu grobu umjesto tijela pronašli cvijeće pa se Marija zato i naziva Ljiljan bijeli, Ruža bez trnja i sl. Blagoslov je povezan i s hodočašćenjem u marijanska svetišta, kada vjernici danima spavaju u prirodi i na sjenicima. Blagoslov je povezan i uz vrijeme dozrijevanja plodova i kosidbu pa se blagoslovom trava zazivala Božja zaštita nad stokom, a blagoslovom cvijeća nad ljudima. Na simboličnoj razini blagoslov podsjeća na ljudsku prolaznost, kao što će se trava osušiti, tako će i svako stvorenje završiti ovozemaljski život. Posto-jao je običaj da se tada blagoslovljena trava nosila na grobove najbližih.

U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije. Prema predaji, sve ratove, glad, nevolje, napade hrvatski narod preživio je sklonjen pod zaštitnički plašt Majke Božje. Tome svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti.

Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor častili su je iz zahvalnosti kao "kraljicu Hrvata", a zazivali su je i fidelissima advocata Croatiae (najvjernija odvjetnica Hrvata).  Povezanost Hrvata i Djevice Marije očituje se i u pozdravu "Hvaljen Isus i Marija". Naime, Hrvati su kršćanskom pozdravu "Hvaljen budi Isus Krist" dodali i njegovu majku Mariju.  Mariji u čast i slavu posvećena su 1 162 vjerska objekta i osam katedrala u Hrvatskoj, među kojima su katedrale u Zagrebu, Splitu, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču i Krku, a Navještenju Blažene Djevice Marije posvećena je katedrala u Gospiću. Uz to, Uznesenju Djevice Marije posvećena je i konkatedrala u Senju i bivša katedrala na Rabu. Navještenju Djevice Marije posvećena je bivša katedrala u Pićanu te Svetoj Mariji posvećena je bivša katedrala na Osoru.

U Hrvatskoj je mnogo marijanskih svetišta, a među najpoznatija spadaju: Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.

Među Hrvatima izvan Hrvatske važna su marijanska svetišta: Svetište Gospe Olovske, Svetište Gospe od Kondžila u Komušini, Svetište Kraljice mira u Međugorju i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, Svetište Crne Gospe u Subotici i u Bunariću u Bačkoj te Svetište Gospe Tekijske u Petrovaridnu u Srijemu te Gospa od Škrpjela u Boki kotorskoj i Svetište Gospe Letničke u Letnici na Kosovu.