Bonacci Skenderović: Kad žena prijavi nasilje voda je već do grla

Ovoga tjedna obilježen je Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. S obzirom na nedavni slučaj femicida u Slatini u emisiji 'U mreži Prvog' ponovno je otvoreno pitanje koliko sustav doista prepoznaje kada je žena u opasnosti, koliko brzo reagira te tko je odgovoran za propuste u zaštiti žrtve od nasilnika.

Ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za obitelj Tanja Žaja komentirala je sustav koji procjenjuje rizik te štiti žrtvu u slučajevima nasilja nad ženama istaknuvši kako ne želi odvratiti žene od toga da se jave Zavodu za socijalni rad dodavši kako je u izvanrednom upravnom nadzoru koji je uslijedio nakon slučaja femicida u Slatini utvrđeno kako je ''došlo do nekih postupanja koja su bila s vremenskom odgodom koja je bila neprimjerena''.

- Ali za ta postupanja se ne može utvrditi da su utjecala na ishod događaja. Meni je žao i ja iskreno izražavam sućut obitelji preminule. Sustav ulaže sve snage da pruži podršku ženama, sustav socijalne skrbi je jedan od kotačića u zaštiti žena od nasilja i nasilja u obitelji i sigurna sam da je ovo izolirani slučaj, ustvrdila je.

Žaja je pojasnila kako je obitelj u kojoj se dogodio femicid imala izrečenu mjeru zaštite prava i dobrobiti djeteta te kako je sustav socijalne skrbi dužan skrbiti o maloljetnoj djeci koja se nalaze u obitelji u kojoj se događa nasilje.

- Zato se i spominje taj plan provođenja mjere nadzora. Ono što je važno je da stručnjaci Hrvatskog zavoda za socijalni rad, prvenstveno socijalni radnici koji su voditelji takvih slučajeva, redovito budu u kontaktu u obitelji jer se situacija i okolnosti mogu promijeniti kao što su se promijenile i u ovoj obitelji. Možda bi reakcije i komunikacija s drugim tijelima i međuresorna suradnja doprinijela da se pruži bolja podrška, kazala je.

Bonacci Skenderović: Kad žena prijavi nasilje voda je već do grla

Neovisna konzultantica za suzbijanje nasilja nad ženama Dunja Bonacci Skenderović naglasila je, govoreći o slučaju u Slatini, kako ''ovo nije jedini slučaj femicida gdje je došlo do propusta''.

- Trebalo bi se raditi međuresorno jer kad se pogledaju slučajevi gdje je eklatantno došlo do propusta tu nije samo isključivo socijalna skrb, tu je i policija i pravosuđe, rekla je.

Bonacci Skenderović je istaknula da, s obzirom na njeno iskustvo u praćenju slučajeva femicida, često upravo u pravosuđu bude dolazi do propusta.

- Imali smo nekoliko slučajeva gdje je izrečena mjera zabrane pristupa koja zapravo uopće ne odvraća nasilnika od toga da ubije žrtvu. Kad je on odlučio ubiti ženu, on to napravi, stavili mi deset zaštitnih mjera ili ne, kazala je.

Kao problem je naglasila to što ''pojedinci u sustavu i dalje gledaju na nasilje nad ženama kao incident, a ne kao kontinuum''.

- Zapravo kad žena prijavi znači da je voda došla ne do grla, već do nosa, poručila je.

Ajduković: Na nasilje se gleda kao incident, a ne kao dio obrasca

Profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta Marina Ajduković poručila je da ''sustav postupanja policije nije uzrok da je žena bila ubijena, ali je nisu zaštitili i to je činjenica'' dodavši kako nije došlo do toga da ''zapravo vidimo kako sustavi upravljaju rizicima''.

- Događa se jedan paradoks, žena što više prijavljuje je zapravo u riziku da će biti manje zaštićena. Dolazi do habituacije na rizik sustava, a ne žene. Već smo intervenirali, a ništa se nije dogodilo i poznati rizik počinje izgledati kao podnošljiv rizik, a nije, pojasnila je.

Također je istaknula problem fragmentacije u sustavu pri čemu se pojava nasilja gleda kao ''incident po incident, a ne kao dio obrasca''.

- Par excellence primjer je u pravosuđu i prekršajnom zakonodavstvu gdje zapravo različiti suci vode istu obiteljsku situaciju jer su bili prijavljeni različiti događaji. Dolazi do difuzije odgovornosti u mreži sustava, dakle 'mi smo mali kotačić, oni su mali kotačić', ali trebali bi vidjeti što se može drugačije napraviti, kazala je.

Cijeli razgovor možete pogledati u nastavku: