Guyomar: Najveći izazov sadašnjice je povjerenje javnosti

Na današnji dan prije 30 godina Hrvatska je postala punopravna članica Vijeća Europe i potpisnica Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Predsjednik Europskog suda za ljudska prava, Mattias Guyomar, svoj službeni boravak u Hrvatskoj u povodu te važne obljetnice zaključio je posjetom Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Predsjednik Europskog suda za ljudska prava Mattias Guyomar u razgovoru za HRT s novinarkom Zrinkom Grancarić poručio je kako je bilo važno doći u službeni posjet Hrvatskoj i susresti se s nekoliko sudaca, uključujući i hrvatskim sucem Europskog suda za ljudska prava Davorom Derenčinovićem, s obzirom na to da je ''riječ o vrlo bitnom događaju od velike važnosti i utjecaja''.

- Sastao sam se s vašim premijerom, koji je izrazio snažnu i trajnu potporu Hrvatske konvencijskom sustavu i Sudu, a osobito neovisnosti Suda. Održana je i konferencija na visokoj razini s predstavnicima državnih, političkih i pravosudnih tijela, ispričao je.

Zaštita ljudskih prava zajednička odgovornost vlasti i sudova

Guyomar je istaknuo kako je zaštita ljudskih prava na europskoj razini zajednička odgovornost nacionalnih vlasti i sudova pritom dodavši kako odaje priznanje Ustavnom sudu i Vrhovnom sudu Republike Hrvatske te Europskom sudu.

Na pitanje kako se europski sustav zaštite ljudskih prava nosi s novim problemima poput razvoja umjetne inteligencije, dezinformacija i migracija Guyomar je odgovorio da su europske institucije razvijene neposredno nakon Drugog svjetskog rata upravo zato da bi odgovorile na takve izazove.

- Njihovi osnivači iskusili su rat, populizam i nacionalizam kao i kaos rata i holokausta. Svjesno su stvorili multilateralnu organizaciju sa sudskim tijelom odnosno Sudom kako bi zaštitili ljude od takvih strahota, pojasnio je.

- Proizvod smo povijesti i radimo kako bismo spriječili povratak sličnih strahota, dodao je.

Sud se bavi sustavnim, ali i pojedinačnim pitanjima

U tom kontekstu europske institucije se suočavaju s problemima bez presedana, naglasio je Guyomar, istaknuvši povratak rata na europsko tlo te klimatske promjene.

- Europski sud čvrsto stoji i nastavlja svoj pravosudni rad. Zaštitom pojedinačnih prava i sloboda služimo demokraciji, miru i pravdi, ustvrdio je.

O tipu predmeta s kojima se Europski sud za ljudska prava najčešće susreće Guyomar je objasnio kako se radi o širokom rasponu predmeta, od vrlo širokih i sustavnih pitanja pa sve do konkretnih pojedinačnih i praktičnih pitanja.

- Od zahtjeva povezanih s oružanim sukobima, klimatskih promjena ili pokušaja slabljenja vladavine prava, ali mogu biti i vrlo konkretna pitanja koja otvara pojedini podnositelj, primjerice pristanak na spolni odnos, privatni život ili zaštita od masovnog nadzora, pojasnio je.

Naglasio je da unatoč kretanju Suda između velikih i malih pitanja postupak uvijek ostaje isti.

- Odlučivanjem o konkretnom, pojedinačnom predmetu dijelimo pravdu i štitimo ljude od povreda njihovih prava i sloboda, no s pravosudnog stajališta ujedno postavljamo smjernice za zajedničku budućnost. Dijeljenjem pravde služimo vladavini prava i demokraciji, ustvrdio je.

Najveći izazov je povjerenje javnosti

Kao najveći izazov sadašnjeg društva kad je riječ o ljudskim pravima predsjednik Suda istaknuo je povjerenje javnosti.

- Služimo ljudima, ali ako ne uspijemo očuvati povjerenje u pravosuđe, cijeli će se sustav urušiti. Zato nam je izazov doprijeti do ljudi i uključiti ih u taj zajednički projekt, a to nije jednostavno, kazao je.

- Prije svega moramo nastojati osigurati dobro pravosuđe, moramo pravodobno rješavati sve više predmeta, zato mi je učinkovitost jedan od prioriteta. Moramo također biti vidljivi te omogućiti da sustav bude pristupačan ljudima, a to je pitanje demokracije i moj drugi prioritet, dodao je.

Kao treći prioritet Guyomar je naveo odgovornost pri čemu je rekao da uvijek podsjeća na presudnu važnost neovisnosti sudova.

- To je dioba vlasti, to je vladavina prava, to je demokratsko društvo, ali nema stvarne neovisnosti bez odgovornosti za svoj rad. Dužan sam izvještavati političare, nacionalne suce i širu javnost o tome što Sud radi, što je učinio i što čini u službi tog veličanstvenog europskog idealističkog projekta, poručio je.