Svi hrvatski štrajkovi u prosvjeti: 35 godina borbe za dostojanstvo

U svjetlu najave novog štrajka u školama i na fakultetima u našoj rubrici Zaključna ocjena tjedna Sunčica Findak prisjetila se svih štrajkova u prosvjeti u Hrvatskoj u ovih 35 godina.

Nastavnici su na ulice svaki puta izlazili s istim zahtjevima - za pravednije plaće prosvjetara u odnosu na druge zaposlene u javnim i državnim službama te vraćanje digniteta učiteljskom zvanju.

Štrajk 1994., nastavnicima se i prijetilo

Ni u jednom području u ovih 35 godina nije bilo toliko štrajkova, kao u području obrazovanja. Od štrajkova upozorenja, jednodnevnih do višetjednih. Prvi i jedan od najduljih bio je 1994. Počeo je u srednjim školama, poslije su mu se pridružili i ostali obrazovni sindikati. Trajao je 16 dana.

- I poslodavac i posloprimac odgovorni su za ovaj štrajk, kazala je tada Vesna Kanižaj, 1994. god presjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.

Tadašnja Vlada štrajk u početku nije ozbiljno shvaćala, nastavnicima se i prijetilo. No, shvatili su napokon da prosvjetari misle ozbiljno. Počeli su pregovarati i na kraju dobili - povećanje plaće.

Štrajk 1998. ugušen prekidom školske godine

Za četiri godine 1998. novi štrajk u školama; budući da je počeo u lipnju, tadašnja Vlada učinila je nešto nevjerojatno - da bi ugušila štrajk iznenada je prekinula školsku godinu tjedan dana prije. I time napravila potpunu pomutnju u školama. Nije se znalo tko će provesti ispite, maturu, upise u srednje škole.

Onima koji su bili u štrajku - tadašnji ministar, koji je i sam bio prosvjetar, rekao je da štrajk neće biti plaćen, a onima koji su radili - njima je bilo itekako plaćeno.

Štrajk 2006.: 'Za Hrvatsku znanja'

Do sljedećeg većeg štrajka prosvjetara bilo je nekoliko jednodnevnih i onda 2006. onaj pod nazivom "Za Hrvatsku znanja". Povuci, potegni, pregovori zbog kojih se i sam ministar obrazovanja suprotstavio predsjedniku Vlade.

- Ja ovo činim jer smatram da je učitelj potplaćen, kazao je Dragan Primorac, tadašnji ministar znanosti, obrazovanja i športa. Na pitanje 'hoće li uspjeti' odgovorio je kako "hrvatsku Vladu ne vodi ni ministar Primorac ni ministar Šuker, nego premijer Sanader".

- Ako netko nakon ovog štrajka od političara izgovori 'Hrvatska zemlja znanja', a ne ispune naša očekivanja mi ćemo isti dan najaviti štrajk za pola dana, pa opet za svaku takvu rečenicu, kazao je tadašnji predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić.

Prosvjetari dobili dodatak koji je 2012. - ukinut

Posredovao je i tadašnji predsjednik Stjepan Mesić, a prosvjetari su na kraju dobili prosvjetni dodatak. No, ukinula ga je nakon 6 godina druga Vlada zbog mjera štednje i tako zakinula prosvjetare od 120 do 600 kuna.

- Mi druge nemamo, ja se ljudima osobno ispričavam što ove godine moramo ići na takvo rješenje. Doduše i neki sindikati su pretvrdi. Ja ih pozivam i molim da prihvate realnost, kazao je tada Zoran Milanović, 2012. god. predsjednik Vlade RH.

Nakon štrajka 2015. - dogovor

Za tri godine, 2015. novi štrajk, a za sljedećeg ministra obrazovanja i novi izazov. Tadašnji ministar Vedran Mornar odlučio je da učenici koji u vrijeme štrajka ne dođu na nastavu - neće dobiti neopravdane sate.

Sindikati i Vlada su se dogovorili i štrajk je završen. Do sljedećeg koji će biti najdulji u povijesti u ovih 35 godina.

Štrajk 2019. ujedinio sindikate - najdulji u povijesti

2019. godine dogodio se najveći i najdulji štrajk u prosvjeti, koji je trajao 36 dana. Ponovno je ujedinio sve obrazovne sindikate. Nastavnici su se organizirali tako da nijedno dijete ne ostane nezbrinuto.

– Najprije da izrazim žaljenje zbog ovog štrajka koji se događa u školama – poručio je tadašnji premijer Andrej Plenković.

Štrajk je završen početkom prosinca uz dogovoreno povećanje plaća za 6,11 posto.

Novi štrajk 2025.: Sindikati protiv ministra

Sada je pred vratima novi štrajk, no ovog puta bez najvećeg školskog sindikata – sindikata učitelja. Što će donijeti, teško je prognozirati.

Resorni ministar Radovan Fuchs smatra da povod štrajku nisu plaće, nego pomutnja zbog skorašnjih lokalnih izbora. Poručio je: "Plaće su u sustavu odgoja i obrazovanja rasle za 60 posto, za razliku od nekih Vlada gdje su se i smanjivale".

Sindikalni predstavnici tri sindikata tvrde da su plaće rasle, ali ni približno kao u drugim sektorima. Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić kazao je kako "ne misle stati samo na štrajku upozorenja.

Ministar prosvjetar: Štrajk neće biti plaćen

S druge strane, ministar rada Marin Piletić jasno je poručio da štrajk neće biti plaćen. I to je drugi ministar u povijesti, inače prosvjetar, prof. hrvatskog jezika, a svojedobno i pedagog u školi, koji je to izjavio.

Kad podvučemo crtu, čini se kao da nitko od političara od 94. do danas nije išao u školu, nije imao svoju učiteljicu ili učitelja, nije imao u obitelji prosvjetnog djelatnika; svi zaborave da su bili prosvjetari.

I zanimljivo, kada su u oporbi, onda se odjedanput sjete.