Školstvo pred štrajkom; Piletić: Neće biti plaćeni

Nakon neuspjelog mirenja s Vladom prošlog tjedna tri školska sindikata najavila su štrajk. Održat će se sljedeći tjedan, a točan datum bit će poznat 48 sati prije održavanja. Na najavu štrajka reagirali su ministri obrazovanja i socijalne skrbi. Poručuju - štrajk je nepotreban, a dani provedeni u njemu neće biti plaćeni.

Sindikati zaposlenih u obrazovanju najavili su jednodnevni štrajk nezadovoljni dosadašnjim pregovorima s Vladom. Traže povećanje osnovice plaće za 10%, izmjenu nepravednih koeficijenata te odgodu frontalne primjene modularne nastave u strukovnim školama.

Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić upozorava da će, ako ne dođe do dogovora, štrajk postati opsežniji.

Sindikalist Matija Kroflin ističe kako su već održana četiri prosvjeda, prikupljeno je 40.000 potpisa, a 80% zaposlenih u anketi izrazilo je nezadovoljstvo koeficijentima. Unatoč brojnim apelima i javnim nastupima, promjene izostaju.

Sutra bi se trebala održati prva sjednica Vijeća za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća, koje je već zaprimilo više od 40 zahtjeva za reviziju koeficijenata.

Visokoobrazovni djelatnici upozoravaju na nepravedne razlike u plaćama.

Viša lektorica Ivana Bašić ističe kako u Hrvatskoj sudac općinskog suda vrijedi više od izvanrednog profesora kojem su potrebne godine rada i doktorat znanosti.

Vlada, s druge strane, smatra da razloga za štrajk nema.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs tvrdi da su učitelji i profesori već ove godine dobili povećanje plaća od 30%, što mentoru u osnovnoj školi donosi više od 1600 eura mjesečno, a u srednjoj više od 1700 eura.

Ministar rada Marin Piletić poručuje da štrajk neće biti plaćen i da se za dva mjeseca ponovno kreću pregovori o osnovici plaće.

Sindikalisti, međutim, smatraju takvo stajalište Vlade kontraproduktivnim. Zrinko Turalija, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, upozorava da će ovakve poruke samo dodatno mobilizirati članstvo.

Točan datum štrajka objavit će se 48 sati unaprijed, a sindikati naglašavaju da su spremni odustati od njega ako se pokrene dijalog s Vladom.

Piletić: Sindikati mirenju nisu pristupili u dobroj vjeri

Piletić je podsjetio na sve što je Vlada učinila u povećanju plaća kroz osnovicu te koeficijente te se osvrnuo na uvjete koje su sindikati postavili u postupku mirenja, navevši da su od njih dobili pet zahtjeva te napomenu da će odustati od štrajka ako Vlada prihvati tri od pet.

- Govoriti o koeficijentima na način da se to uvjetuje, niti je zakonski, niti Vlada na takvu vrstu ucjena pristaje. Mi ćemo radom Vijeća za praćenje sustava plaća u državnoj javnoj službi te zahtjeve analizirati i onda naravno većinom glasova korigirati ako se pokaže da neki od koeficijenta nije dobro nominiran u uredbi, rekao je.

Istaknuo je da su na sastanku parlamentarne većine detaljno obrazložili koliko su plaće rasle u posljednjih nekoliko godina (osnovica 48 posto i 37 posto povećanje kroz koeficijente) te ustvrdio kako Vlada smatra da nema potrebe za štrajkom u tjednu kad se provode nacionalni ispiti.

Uz podršku parlamentarne većine Vlada će donijeti odluku da se ovaj najavljeni štrajk ne plati, rekao je te dodao da svi zahtjevi, osim povećanja osnovice, nisu legalan razlog za štrajk.

- Želimo poslati jasnu poruku čelnicima ovih triju sindikata da nema mjesta za štrajku ovom trenutku, kada je Vlada osigurala u svom proračunu više od 2,5 milijarde eura za povećanje plaća svih zaposlenih u državnim i javnim službama. Odnosno, ako oni organiziraju i provedu štrajk taj isti štrajk svih onih koji će u njemu sudjelovati od strane poslodavca neće biti plaćen, naglasio je.

- Krećemo s jednodnevnim strajkom, a svaki nas sljedeći štrajk bit će zahtjevniji i opsežniji, rekao je predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić nakon zajedničkog izvanrednog sastanka podružnica dvaju sindikata.

Dodao je da su sindikati spremni za razgovor i prije prvoga dana strajka te da ne bježe od uspostave dijaloga, no, kako je rekao, "za dijalog su potrebne dvije strane".

Pet zahtjeva sindikata

Sindikati štrajk najavljuju nakon neuspjelog postupka mirenja u kojemu su Vladi iznijeli pet zahtjeva, tri vezana uz poboljšanje materijalnog statusa te dva povezana s nematerijalnim traženjima.

U proglasu upućenom članstvu i svim zaposlenicima, sindikati podsjećaju da je prvi zahtjev bio povećanje osnovice od 10 posto, drugi redefiniranje koeficijenata kroz Uredbu o koeficijentima, a trećim su tražili privremeni dodatak dok se ne uredi sustav koeficijenata.

Četvrti je zahtjev bilo izuzimanje sustava znanosti i obrazovanja od ocjenjivanja definiranom po Zakonu o plaćama i Uredbi o ocjenjivanju, a peti odgoda uvođenja reforme strukovnog obrazovanja i sistematizacija pojedinih radnih mjesta kroz nove pravilnike.

Ta dva zahtjeva, podsjećaju, Vlada je bila spremna prihvatiti, ali pod uvjetom da potpišu Dodatak I. Temeljnog kolektivnog ugovora, koji su Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja prošle godine odbili potpisati.

- S obzirom na to da Vlada nije prihvatila tri od pet naših zahtjeva, ne preostaje nam ništa drugo nego da danas najavimo štrajk, koji je uvijek krajnja konzekvenca i ultimativna forma pritiska ne bi li se drugu stranu primoralo da ponovno sjedne za stol i dogovori se, stoji u proglasu.

- Premijeru bi možda puno vremena uštedjelo da dođe na jedan ovakav sastanak, da čuje konkretne primjere i probleme, da razumije što pogađa jednog redovitog profesora u trajnom zvanju koji je na kraju karijere, koji je nekoć imao plaću recimo suca Vrhovnog suda, a sad ima plaću početnika u sudstvu, plaću osobe koju netko može dohvatiti nakon dvije ili tri godine staža, a ovaj je na kraju karijere. Možda bi mu to uštedjelo vrijeme i spriječilo štrajk, rekao je Matija Kroflin, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja.

MZOM: Nema razloga za štrajk

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja poručuju kako ne nalaze nikakav razlog za štrajk zbog svega što je u posljednjih deset godina napravljeno za unapređenje materijalnog i nematerijalnog statusa zaposlenika u obrazovanju.

Tvrde kako nije istina da se zaposlenike u obrazovanju poštovalo samo kada su štrajkali.

- Od zadnjeg štrajka prošlo je više od šest godina, a u tih šest godina plaće su povećane za više od 60%. I to na način da su plaće svake godine povećavane. Čak za vrijeme koronakrize kada su plaće u privatnom sektoru padale, u obrazovanju su rasle. Upravo taj podatak da je plaća povećana za vrijeme koronakrize je dokaz da se Vlada brine o zaposlenicima u obrazovanju bez obzira na to štrajkaju li ili ne, stoji u priopćenju.

Naglašavaju kako je za razliku od nekih prijašnjih vlada kada su materijalna prava radnika u obrazovanju smanjivana, od početka mandata ove vlade svake godine povećavana plaća zaposlenicima u sustavu obrazovanja, pa se sada može govoriti o više od 60% kumulativnog povećanja.

Ističu i kako će u malo više od godinu dana plaće zaposlenika u sustavu obrazovanja porasti za više od 30 posto, ako se zbroji povećanje od prošle godine na temelju promjene koeficijenata i novih 6 posto povećanja u 2025.

- Osim toga, kao nikada do sada vodi se računa o zaštiti i davanju zasluženog statusa odgojno-obrazovnim djelatnicima pa su tako ukinute anonimne prijave prosvjetnoj inspekciji, smanjeno administrativno opterećenje djelatnika, sustav napredovanja na temelju kojeg učitelji i nastavnici ostvaruju povećanja plaće je unaprijeđen jer je postao brži i učinkovitiji te je sada mogućnost napredovanja puno lakša nego što je to bilo prije te svi učitelji i nastavnici koji imaju više od pet godina staža i ispune propisane kriterije mogu zatražiti napredovanje u zvanje mentora i time ostvariti koeficijent od 2,17 i pripadajuću plaću. Prosječna neto plaća mentora je 1689 eura u osnovnoj školi i 1772 eura u srednjoj školi, poručuju iz Ministarstva.

Tvrde kako nije istina da Ministarstvo nije u dobroj vjeri pregovaralo sa sindikatima.

- I sami sindikati sebe demantiraju kada kažu da je Ministarstvo bilo spremno na ustupke, ali je od njih traženo da potpišu dodatak temeljnoga kolektivnog ugovora. Ministarstvo je tražilo da se dodatak potpiše zbog dva razloga. Prvi je jer su se pregovori, odnosno mirenje i vodili isključivo zbog spomenutog dodatka temeljnoga kolektivnog ugovora pa je sasvim logično da bi proces mirenja trebao završiti potpisom dokumenta o kojem se pregovara. Drugi je razlog da se u taj dodatak trebalo ugraditi i potpisati sve ono o čemu bi se postigao dogovor (npr. izuzimanje od ocjenjivanja zaposlenika u obrazovanju) i to upravo s ciljem kako ono što je dogovoreno ne ostane na usmenom dogovoru. Sindikati nisu pristali na to jer, kako sami navode, u tom slučaju ne bi mogli štrajkati, što nas dovodi do zaključka da im je od početka jedini interes bio organizirati štrajk, ističe se u priopćenju.

U Ministarstvu znanosti i obrazovanja vjeruje da većina zaposlenika u sustavu obrazovanja neće dopustiti da ih sindikalni čelnici koriste za postizanje nekih interesa koje ne iznose javno.