Borovečki o OHBP-u: Apeliram da dolaze samo akutno ugroženi pacijenti

O priopćenju sindikata KBC-a Zagreb u kojem traže kadrovsko i organizacijsko rasterećenje te problemima u Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu (OHBP) razgovaralo se u središnjem Dnevniku HRT-a, a gost emisije bio je prof. dr.sc. Fran Borovečki, ravnatelj KBC-a Zagreb.

Smanjeni broj kreveta zbog obnove zgrade utjecao je na cjelokupni rad KBC-a Zagreb na način da su morale biti napravljene određene prilagodbe. Tako je primjerice povećan broj bolesnika koji se obrađuju putem dnevne bolnice, tvrdi ravnatelj KBC-a Zagreb dr.sc. Fran Borovečki.

- No ono što je hvalevrijedno i što svakako treba istaknuti je da mi danas pregledavamo i obrađujemo više pacijenata nego 2019. godine i to je upravo zbog toga što naši djelatnici ulažu jako velike napore, naglasio je.

Na HOBP-u također slijedi obnova samih čekaonica hitnog prijema te djelatnih boksova što je bio dio strateškog projekta obnove u svrhu poboljšanja rada OHBP-a, tvrdi ravnatelj.

- Normalno da nećemo odjednom sve prostorije uređivati – ići ćemo po fazama, no mislim da će nakon što to bude završeno doista taj OHBP puno ljepše izgledati, ali i pružiti bolju skrb za naše pacijente, rekao je.

OHBP ne može biti zamjena za primarnu zdravstvenu zaštitu

Dnevno na hitni prijem KBC-a Zagreb dolazi 300 do 400 ljudi od kojih je 60 do 70 posto nepotrebnih dolazaka.

- To nije problem samo KBC-a Zagreb, to se događa i u drugim bolnicama u Hrvatskoj – u inozemstvu također, ali u manjoj mjeri. Postoji više razloga zašto je tako. Neki pacijenti su jednostavno zabrinuti za svoje zdravlje, što se može razumjeti. Neki na takav način pokušavaju ostvariti svoje pravo na zdravstvenu skrb, a neki pokušavaju pronaći prečac do dijagnostičkih pretraga, objasnio je.

- Ja još jednom apeliram da bi kod nas doista trebali dolaziti pacijenti koji su akutno ugroženi kako bismo njima mogli pružiti pravodobnu skrb, dodao je.

Značajan broj pacijenata zaobilazi primarnu zdravstvenu zaštitu odnosno Domove zdravlja te dolaze na hitni prijem iako im zdravlje nije neposredno ugroženo.

Primarna zdravstvena zaštita je iznimno važna i nju treba poticati i podupirati na svaki mogući način jer je ona prvo mjesto gdje pacijenti dolaze u kontakt sa zdravstvenim sustavom i gdje bi se potencijalno mogla rješavati većina zdravstvenih problema, tvrdi ravnatelj KBC-a Zagreb.

- Ja mislim da je Ministarstvo to također prepoznalo i da na tome radi kroz svoje aktivnosti koje uključuju veći broj specijalizacija za liječnika obiteljske medicine, smatra Borovečki.

- Nama bi to svakako jako puno pomoglo, ne samo na OHBP-u nego i na ostalim našim djelatnostima, dodao je.

Naplaćivanje nepotrebnog dolaska na hitni bolnički prijem problematično

Prethodnik bivšem ministru zdravstva Viliju Berošu bio je Dario Nakić koji je imao ideju da se naplaćuju nepotrebni dolasci na hitni bolnički prijem.

- Prednost bi sigurno bila da bi se smanjio pritisak na OHBP kod nas i u drugim bolnicama te da bi se smanjila opterećenost naših djelatnika. S druge strane, moglo bi se dogoditi da neki pacijenti zbog toga što će se bojati da će im biti naplaćena usluga neće doći na hitnu službu kada će im trebati, upozorio je.

- Treba ići s tim da se ojača primarna zdravstvena zaštita, da se educiraju naši bolesnici, a onda je ovo neka krajnja mjera ako ništa drugo ne djeluje, dodao je.

Palijativni bolesnici trebaju biti drugačije zbrinuti

Sindikati upozoravaju da OHBP postaje zamjenska palijativna i socijalna ustanova i da se na taj način zapravo zagušuje rad odjela. Za palijativne bolesnike bi trebalo osnivati ustanove gdje se takvi bolesnici mogu smještati te da ne budu prepušteni samima sebi. Također je moguće formirati mobilne palijativne timove, istaknuo je Borovečki.

- U nekim gradovima i zajednicama u Hrvatskoj to jako dobro funkcionira. Mi smo spremni pomoći na svaki način. Tu bi nam bila jako važna uključenost Grada Zagreba i njegovih službi. Mislim da je to dobar način da se poboljša skrb za te bolesnike, smatra on.

Adekvatno vrednovanje rada na hitnom bolničkom prijemu

Borovečki se također osvrnuo na to kako bi se moglo privući liječnike, medicinske sestre i ostalo osoblje da rade na OHBP-u s obzirom na očekivanu količinu stresa, pritisaka te općenito kriznih situacija kojih nije manjak na ovom zahtjevnom radnom mjestu. 

- Ja mislim da je za takav rad potrebna najveća moguća vrsta valorizacije. Ona može biti financijska, organizacijska, a može biti i karijerna. Jedan primjer toga što se sada počelo uvoditi je da postoje medicinske sestre koje su specijalisti hitne medicine - to njima daje status, ali i financijsku satisfakciju i mislim da je to korak u pravom smjeru, zaključio je.