Nakon što je prije nekoliko dana sindikat KBC-a Zagreb poručio da Objedinjenom hitnom bolničkom prijmu hitno treba organizacijsko i kadrovsko rasterećenje, iz Uprave najveće hrvatske bolnice umiruju situaciju. Hitna nije pred kolapsom, kažu, i ne vlada kaos te se posljednjih mjeseci provodi unaprjeđenje prijma kao strateškog projekta.
Iz KBC-a Zagreb poručili su da kroz hitnu službu dnevno prođe više od 300 bolesnika, a čak 70% njih nisu hitni pacijenti.
- Svi pacijenti koji su zatražili pomoć u hitnom bolničkom prijmu adekvatno su zbrinuti, a tako će biti i dalje. Mi smo doista poduzeli mjere da poboljšamo stanje. Npr. tijekom zapošljavanja sestara upravo smo stavljali naglasak i davali prioritet na OHBP. Također smo uspostavili i sustav ispomoći iz drugih klinika, rekao je Fran Borovečki, ravnatelj KBC-a Zagreb.
- Hitna služba radi jako velik i jako težak posao u uvjetima u kojima jesmo. Moramo ponoviti, mi smo na gradilištu KBC-a Zagreb već tri godine. Imamo 40 % kreveta manje nego što imamo, to su problemi koji su objektivni. Imamo sezonu gripe koja isto radi objektivne probleme, izjavo je Milivoj Novak, v. d. zamjenika ravnatelja KBC-a Zagreb.
Na OHBP KBC-a Zagreb svakodnevno dolazi između 300 i 400 pacijenata, što je, kako je naveo ravnatelj, najveći pritisak među svim zagrebačkim bolnicama. Borovečki je naglasio da je unapređenje OHBP-a uvršteno među četiri strateška projekta koje KBC Zagreb provodi u posljednjih pet mjeseci. Voditelj projekta je Adis Keranović, ujedno savjetnik ministrice zdravstva za hitnu medicinu.
- Analiziramo i optimiziramo opterećenje svih hitnih prijema u Zagrebu, razmatramo mogućnosti jačanja zdravstvene skrbi u domovima za starije koji gravitiraju prema KBC-u Zagreb te radimo na poboljšanju puta hitnog pacijenta unutar bolnice, rekao je. Najavio je i obnovu čekaonice te drugih prostora OHBP-a, koja bi trebala početi u veljači, a financirat će se donacijskim sredstvima.
Odgovarajući na pitanje o strukturi pacijenata koji dolaze na OHBP, Borovečki je pojasnio da se prema trijažnom sustavu koristi pet kategorija, pri čemu četvrta i peta obuhvaćaju bolesnike koji nisu životno ugroženi i ne zahtijevaju hitno akutno zbrinjavanje.
Uspostavljen je sustav ispomoći iz drugih klinika
Takvih je pacijenata između 60 i 70 posto dnevno, rekao je.
Priznao je i da je rad na hitnom prijemu iznimno zahtjevan i stresan, zbog čega je fluktuacija liječnika i medicinskih sestara veća nego u drugim dijelovima bolnice, ali je slično i u drugim bolnicama.
- Poduzeli smo niz mjera dali smo prioritet zapošljavanju medicinskih sestara upravo na OHBP, uspostavili sustav ispomoći iz drugih klinika te uveli magistre sestrinstva u sistematizaciju KBC-a Zagreb. Sve to ide u smjeru jačanja tima i boljeg funkcioniranja sustava, naglasio je.
Rekao je i da je teško iznijeti točnu brojku koliko kadra nedostaje, ali da se kontinuirano provode analize te se, kada god je potrebno, dodatno zapošljava i osigurava ispomoć iz drugih dijelova bolnice.