13:17 / 19.11.2021.

Autor: T.V./HRT

Božinović: Ne namjeravam podnijeti ostavku zbog presude ESLJP-a

Davor Božinović

Davor Božinović

Foto: HRT / HRT

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović komentirao je na konferenciji za novinare presudu Europskog suda za ljudska prava Hrvatskoj zbog smrti šestogodišnje afganistanske djevojčice Madine Hussini. Prema presudi, Hrvatska je prekršila niz odredbi Konvencije o ljudskim pravima. Na pitanje novinara planira li zbog presude Europskog suda za ljudska prava podnijeti ostavku, ministar je odgovorio da ne namjerava.

- Sigurno da ne namjeravam podnijeti ostavku zbog toga što mi tek iščitavamo tekst presude. Tu ima dosta toga što treba dobro iščitati, a onda postoje i drugi pravni lijekovi, a o tome što i hoćemo li nešto poduzeti, o tome će se obavijestiti javnost, rekao je Božinović.

- Ja se ovdje nemam namjeru očitovati na konkretne stvari zato što će one možda biti dio podneska koji će možda u ime RH podnijeti naša pravna zastupnica. Međutim, kad već govorimo o migracijama, o svemu što se tu događa, ja mislim da je važno da govorimo i o kontekstu. Naravno, ovo je tragičan događaj, uvijek je gubitak ljudskog života tragičan. Međutim, ja vas molim da ne podcjenjujemo situaciju u kojoj se RH, i ne samo RH, našla ne svojom krivicom i ne svojim izborom. Postoje skupine ljudi, obitelji koje su jednostavno odlučile promijeniti svoje mjesto boravka, doći u Europu. Mi, više puta smo kazali, možemo razumjeti takve želje, migracije postoje otkad postoji čovječanstvo. Međutim, kao što postoje pojedinci koji imaju individualne želje da žive negdje drugdje gdje pretpostavljaju da će im biti bolje nego tamo gdje trenutačno jesu. U našem slučaju to su ljudi koji su odlučili živjeti u Europi. Da bi došli u Europu, Europa ih treba htjeti primiti. Imali smo situaciju 2015., 2016. kad je Europa na neki način, pogotovo su velike zemlje iskazale spremnost da te ljude žele primiti. Ta spremnost je nestala i te europske države više nisu spremne primiti veliki broj migranata iz drugih zemalja jer to za njih znači sigurnosni, ekonomski, socijalni i politički problem, naglasio je ministar.

- 2015. i 2016. najveći dio ljudi u tom izbjegličkom valu prešao je preko RH i RH ih je bez problema transferirala u zemlje koje su bile njihov cilj i koje su ih željele primiti. To više nije tako. Ti ljudi više ne mogu doći kako su dolazili 2015. Republika Hrvatska se u toj situaciji postavlja, ili štiti, sprječava ilegalne ulaske, ili mora računati s time da će postati tzv. hot spot i zbrinuti veliki broj migranata. Mi smo zauzeli stav da se treba spriječiti ilegalan ulazak migranata na teritorij RH, na teritorij EU-a, a da oni koji smatraju da im po međunarodnom pravu pripada mogućnost da ostvare međunarodnu zaštitu ili azil - da podnesu zahtjev. To znači da treba doći na granični prijelaz RH i reći - ja sam progonjen iz te i te zemlje. To je već prvi problem jer da biste došli iz npr. Afganistana do nas, vi morate prijeći kroz velik broj zemalja i reći to isto, objasnio je Božinović.

- Umjesto toga mi smo suočeni s ilegalnim prelascima ljudi koji sa sobom ne nose ili nemaju svoje identifikacijske dokumente. Zbog čega? Zbog toga što, ako oni podnesu zahtjev za međunarodnom pomoći i zaštitom u RH, oni u svakom trenutku, ako napuste Hrvatsku i odu dalje, mogu i najčešće trebaju biti vraćeni u RH. RH nije njihov cilj, njihov cilj je Njemačka, Austrija, Francuska. Sada imate situaciju da ti ljudi izbjegavaju jednu proceduru, koja bi bila i jasna i transparentna, oni žele otići dalje od Hrvatske, a da bi to uspjeli, moraju izbjeći hrvatske granične kontrole i mi se cijelo vrijeme vrtimo oko tog problema, rekao je.

Božinović je istaknuo da o problemu migranata govori otkad je postao ministar te da se to pitanje treba riješiti sustavno na europskoj razini.

- Republika Hrvatska je u situaciji da s jedne strane mora spriječiti ilegalne ulaske na svoj teritorij, a s druge spriječiti tzv. sekundarne migracije, a to znači odlazak iz Hrvatske u druge države i to u periodu dok neki od tih ljudi i ne čekaju da im zahtjev za azilom bude riješen u Hrvatskoj, već koriste razne kanale, švercerske kanale, krijumčarske kanale da dospiju dalje u Europu. Mi smo država koja je na vanjskoj granici EU-a. Jedna smo od manjih članica EU-a, a imamo najdužu kopnenu vanjsku granicu EU-a, rekao je Božinović.

Na pitanje tko će odgovarati za smrt djevojčice Madine, rekao je da se zakoni nisu promijenili te da su sva postupanja u RH bila u skladu sa zakonskim propisima.

- Sva postupanja u Hrvatskoj su bila u skladu sa zakonskim propisima. Kad pročitamo cijelu presudu, znat ćemo više, proučit će se taj tekst, vidjet će se što sve tamo piše i sukladno tomu odlučiti o daljnjim potezima, rekao je.

- Hrvatska je u ovih par godina koliko sam ministar uhitila preko 4000 krijumčara koji su organizirali protuzakonito prevoženje tih ljudi prema granici sa Slovenijom. To je situacija s kojom hrvatska policija ima posla 24 sata dnevno, to je zadaća koja angažira najveće resurse hrvatske policije. Znate koja je težina zadaće koja je pred hrvatskom policijom, ističe ministar.

- Rekli smo da je policija neovisno provela 22 kriminalistička istraživanja protiv policijskih službenika koji su nezakonito, sumnja se, provodili policijske poslove i ovlasti, pa i ovaj zadnji slučaj. Sve gdje se moglo dokazati da se nešto dogodilo, policija je reagirala i sankcionirala svoje pripadnike. I to radimo cijelo vrijeme, a i glavni ravnatelj policije šalje upute svakih tjedan dana gdje se naglašava ponašanje prema ranjivim skupinama - ženama i djeci, kaže.

- Vi ste samo, neki od vas, izvještavali o tome koliko puta su hrvatski policajci spašavali migrante iz rijeka, nosili trudnice do bolnica. Ja vam pokušavam ukazati na činjenicu da hrvatski policajci postupaju sukladno zakonu, na humanitaran i human način. Međutim, ako imate situaciju da svaki dan oko 400 do 500 ljudi želi ući u RH, a da je hrvatska policija ta koja ih po hrvatskim i europskim zakonima treba u tome spriječiti, postupanjima koja su u skladu sa zakonom. U takvim situacijama ne možemo i ne isključujemo mogućnost incidenata, istaknuo je Božinović.

U povodu presude Europskog suda za ljudska prava Hrvatskoj konferenciju za novinare održali su Centar za mirovne studije i udruga "Are You Syrious", a priopćenjem se oglasila i pučka pravobraniteljica.

Presuda Europskog suda za ljudska prava

Europski sud za ljudska prava (ECHR) jučer je objavio da je istraga o smrti afganistanske djevojčice koja je poginula u naletu vlaka na hrvatskoj-srpskoj granici bila neučinkovita i odredio da Hrvatska njezinoj obitelji mora platiti 40.000 eura odštete i 16.700 eura sudskih troškova.

ECHR je utvrdio da je u tom slučaju bilo nekoliko povreda Europske konvencije o ljudskim pravima. Sud je utvrdio da je "istraga smrti djevojčice bila neučinkovita, da su djeca podnositelja tijekom zadržavanja trpjela loš tretman i da se odluke oko zadržavanja podnositelja nisu temeljito rješavale".

Sud također drži da su "neki podnositelji zahtjeva kolektivno protjerani iz Hrvatske, a da je država ometala učinkovito ostvarivanje prava podnositelja na individualan zahtjev, ograničavajući, između ostalog, pristup odvjetniku". ECHR je presudio da Hrvatska obitelji mora isplatiti 40.000 eura odštete i nadoknaditi 16.700 eura sudskih troškova.

Prva je to presuda ECHR-a koja se odnosi na postupanje RH prema ilegalnim migrantima. Ova presuda još nije konačna, a postat će ako ni jedna stranka u roku od tri mjeseca od donošenja iste ne podnese zahtjev velikom vijeću Suda.

Smrt na pruzi u blizini granice

Podsjetimo, Madinu Hussiny, djevojčicu iz Afganistana koja nije navršila ni 6 godina, udario je vlak u blizini granice Hrvatske i Srbije, nakon što su joj hrvatski službenici navodno oduzeli priliku da zatraži azil i naredili da se vrati u Srbiju slijedeći željezničku prugu.

Nakon više pokušaja Madinina obitelj je ušla je u Hrvatsku i zatražila azil. Nakon smrti Madine podnijeli su kaznenu prijavu protiv RH. Obitelj sa troje odraslih članova i 11 djece smještena je potom u prihvatno-tranzitni centar Tovarnik gdje im je bilo ograničeno kretanje. Tužbu obitelji odbacio je Ustavni sud.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!