Božinović: Sigurnosna situacija na visokoj razini; Zastupnici: porast zloporabe droge

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, podnoseći Saboru izvješće o radu policije, rekao je kako Hrvatska nije država koja ima problema s ilegalnim migracijama, a na prozivku da nije iznio broj ilegalnih migranata u RH, uzvratio je kako je prošlu noć u našoj zemlji prespavalo njih 547 . 

Klubovi zastupnika, uz niz pohvala na račun rada policije u 2024. godini, upozorili su i na neka područja na koja bi trebala posvetiti veću pažnju, kao što su kriminalitet u digitalnom prostoru i maloljetničko nasilje.

Sjednicu Hrvatskog sabora možete pratiti ovdje:

- Uvijek smo govorili gdje je pritisak migranata i gdje ih ponekad ima. Svojim ogromnim trudom smo uspjeli riješiti sva ta pitanja. Čak smo i umirili sve one koji su bili skloni organiziranju seoskih straža, rekao je Božinović tijekom rasprave o Izviješću za 2024. godinu.

Istaknuo je i da su na obilježavanju Dana policije mogle vidjeti "filmske priče" policajaca koji su nagrađeni za svoju hrabrost i predanost.

Time je odgovorio Ivici Kukavici (Domovinski pokret) kojega je zanimalo koliko je rad policije pridonio tome da se ljudi u pograničnim područjima osjećaju sigurnim od ilegalnih migranata.

Nikola Grmoja (Most) je, pak kroz povredu poslovnika, upozorio da ministar unutarnjih poslova i vodstvo policije ne nude odgovore koliko je trenutno ilegalnih migranata u Republici Hrvatskoj, a Božinović je odgovorio da su prošlu noć u našoj zemlji prespavala 547 ilegalna migranata te su, poručio je, u krivu svi koji Hrvatsku žele predstaviti kao državu koja ima problema s ilegalnim migracijama.

Tijekom brojnih replika vladajući i oporba su hvalili rad policije i visoku razinu općeg stanja sigurnosti u zemlji te da smo jedna od najsigurnijih zemalja u Europi i svijetu.

SDP-ovu Irenu Dragić zanimalo je što policija čini kako bi zaustavila raspačavanje droge u školama jer, kako je upozorila, među tinejdžerima se širi zabrinjavajući trend eksperimentiranja s drogama, a neki od njih postaju i dileri unutar vlastitih škola. Božinović je odgovorio da se pitanjem konzumacije droga u školama ne treba nositi isključivo policija rekavši da se radi o djeci s kojom se moramo "svi skupa baviti".

I SDP-ova Ivana Marković upozorila je na isti problem, a Božinović je dodatno pojasnio da u lokalnim zajednicama policijska postaja okuplja ravnatelje škola, predstavnike zdravstva i druge službe kako bi se razmijenile informacije.

Božinović je, na upit HDZ-ovog Krešimira Ačkara, iznio podatak da unatoč percepciji ove godine imamo 16,6 posto manje kaznenih djela koja su počinili maloljetnici.

- Moramo se više okrenuti obitelji. Policija ne može ulaziti u obitelji, u učionice, u psihijatrijske ustanove i slično, poručio je.

Orešković: Imaju li molitelji dozvole MUP-a?

Dalija Orešković (DOSiP) upitala je tko organizira molitve na trgovima prve subote u mjesecu i jesu li za sva okupljanja organizatori dobili odgovarajuće dozvole od MUP-a, a ministar unutarnjih poslova uzvratio je da je Hrvatska demokratska država, policija brine o javnom redu i sigurnosti, a ne o ideološkoj ili drugoj aspiraciji ljudi koji organiziraju skupove.

Ministar Božinović istaknuo je i da su sva okupljanja molitelja na gradskim trgovima prijavljena sukladno zakonu. Ono što u nekim situacijama nije bilo prijavljeno, su neki kontra skupovi, bilo bi dobro da se i to prijavi, rekao je Daliji Orešković.

Na upit Damira Biloglava (DOMiNO) vezano uz stopu kriminaliteta u populaciji u stranih radnika, Božinović je najavio da će krajem ove ili početkom iduće godine u sabor doći s novim izmjenama Zakona o strancima. Naveo je i da vezano uz kaznena djela stranih radnika tu nema statistički vrijednih podataka jer su oni češće žrtve nego počinitelji prekršaja ili kaznenih djela.

Iznoseći izvješće o radu policije u 2024. godini, Božinović je istaknuo da je sigurnosna situacija u Hrvatskoj u tijekom 2024. na visokoj razini. Naveo je da je koeficijent razriješenosti kaznenih djela već petu godinu za redom iznad 70 posto, a prošle godine je to bilo 71,7 posto.

Stoga je Hrvatska već drugu godinu za redom proglašena kao najsigurnija država u Europi za noćne šetnje, a prema Global Peace Indexu nalazila na 15. mjestu od 163 države svijeta po sigurnosti i miroljubivosti . Lani je Hrvatska drugu godinu zaredom proglašena najsigurnijom zemljom u Europi za noćne šetnje, dok se prema Global Peace Indexu nalazila na 15. mjestu od 163 države svijeta po sigurnosti i miroljubivosti.

Iznoseći brojne podatke Božinović je rekao da je u 2024. evidentirano 62.847 kaznenih djela što je šest posto više nego godinu ranije, a policija je razriješila 45.062 kaznena djela, što je više od 71 posto. U prošloj godini otkrivena i prijavljena su 1664 kaznena djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u RH te je prijavljeno 1611 počinitelja, što je za 11 posto povećanje otkrivenosti počinitelja tih kaznenih djela. Uz to, prošle godine je zabilježeno 58 posto manje nezakonitih ulazaka državne granice. Evidentirano je 7,7 posto više kaznenih i prekršajnih prijava vezanih uz zlouporabu droga te imaju nešto više od 11 tisuća zapljena svih vrsta droga.

Pohvalio je da se uspješnost razrješenja kaznenih djela protiv života i tijela i tijekom prošle godine bila veća od 96 posto, a ubojstva su razriješena 100 posto.

Branka Juričev Martinčev (HDZ) pohvalila je rad cijelog policijskog sustava. Unatoč izazovima, neprestano podižete ljestvicu sigurnosti, kazala je, ali i upozorila kako u Izvješću o radu policije ima podataka nad kojima treba zastati.

- Lani smo imali 48 posto više djela organiziranog kriminala, maloljetnički kriminal povećan je za 20 posto, automobili i ceste su nam sve moderniji, ali i dalje imamo velik broj stradalih, navela je zastupnica.

Veću pažnju posvetiti kriminalu u digitalnom prostoru i maloljetničkom nasilju

- Veću pažnju potrebno je posvetiti kriminalitetu u digitalnom prostoru, posebice zaštiti djece u tom prostoru, poručila je Marija Selak Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) tijekom rasprave o Izvješću o radu policije u 2024. godini.

- Kazneno djelo iskorištavanja djece za pornografiju u porastu je za 125 posto u petogodišnjem razdoblju i jasno je da moramo učiniti više da bismo zaštitili naš digitalni prostor od kriminaliteta, ali prije svega zaštitili našu djecu i ostale ranjive skupine, kazala je.

Božinović: Neće Hrvatska biti nikakav prihvatni centar

Selak Raspudić je dodala da je posebnu pažnju potrebno obratiti i na ilegalne migracije i trgovanje ljudima. Na konkretno pitanje upućeno ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću hoće li Hrvatska biti prihvatni centar Europe, dobila je negativan odgovor.

- Neće Hrvatska biti nikakav prihvatni centar, kao što nije bila ni dosad, kazao je Božinović.

Govoreći o zaštiti djece u digitalnom prostoru, osvrnuo se na chat control uredbu, uredbu EU-a za sprječavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece, ocijenivši kako se stvorila panika da netko u Vladi želi kontrolirati sadržaj poruka hrvatskih građana. Kako je pojasnio, ovisimo o kompanijama i aplikacijama koje nisu europske, koje imaju adrese u Americi, Rusiji, Izraelu i Japanu, te u Europi možemo samo regulirati. Ako ih se ne obveže da dostavljaju sadržaje, kako da se zaštite djeca na internetu, upitao je.

Tanja Sokolić (Klub SDP-a) kao najveći izazov izdvojila je rast maloljetničkog nasilja. Kada država na rast maloljetničkog nasilja reagira presporo i preblago, onda se šalje poruka da je nasilje dopušteno i imamo eskalaciju, kao primjerice u Dubravi, kazala je Sokolić. Založila se za izmjene nekoliko zakona, prekršajnog, obiteljskog, zakona o sudovima za mladež i o izvršavanju sankcija maloljetnicima, kako bi odgovarali današnjim izazovima.

Za izmjene zakona založila se i Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a), ali u području prometa, posebno kada je riječ o romobilima. Upozorila je da je Hrvatska po broju poginulih u prometu među tri najgore članice EU-a, te da je u ovoj godini do rujna zabilježen porast broja poginulih u prometu za 13,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Darko Klasić (Klub HSLS-a i nezavisnog Vladimira Bileka) pohvalio je porast razriješenosti unatoč povećanju broja kaznenih djela, pad broja poginulih u prometu , kao i pad nezakonitih prelazaka granice za 58 posto. Smatra, međutim, da je nužno unaprijediti edukaciju stranih radnika radi lakše integracije, kao i pojačati kontrolu dokumenata stranih državljana, čije je krivotvorenje često povezano s organiziranim kriminalom.

Šimpraga: Zabrinjava porast kaznenih djela motiviranih rasnom pripadnošću

Anja Šimpraga (Klub SDSS-a) pozdravlja pad prijavljenih zločina iz mržnje u 2024. uz visoku razriješenost od 84 posto, no zabrinjava je porast kaznenih djela motiviranih rasnom pripadnošću, koja se najjasnije očituju kroz napade na strane radnike. Govor mržnje i zločini ih mržnje nisu prihvatljivi ni online ni offline, naglasila je.

Dalibor Paus (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA KVARNERA i ISU-PIP-a) smatra da treba poboljšati sustav izdavanja radnih dozvola za strane radnike, kako bi se poslodavci mogli na vrijeme pripremiti za turističku sezonu.

Ivana Kekin (Klub Možemo!) kazala je da konkretne priče o postupanju policije kao u slučaju prijetnji smrću maloljetnoj djevojci iz Slavonije, ubojstva vatrenim oružjem žene u Zagrebu ili isticanja ustaških simbola i pozdrava, temelj povjerenja građana u policiju. Kada policija radi dobro, građani se osjećaju zaštićeno, kada griješi ili je podložna političkim pritiscima, povjerenje u cijeli sustav se urušava, ustvrdila je.

Božinović je odgovorio da su svi konkretni slučajevi koje je navela razriješeni, a na zamjerku Kekin da se ne prihvaćaju preporuke pučke pravobraniteljice, kazao je kako s njom ima intenzivnu suradnju i da je na saborskom odboru pohvalila izvješće policije.

Ante Deur (Klub HDZ-a), kao hrvatski branitelj, izrazio je zadovoljstvo što je 37 posto ratnih zločina procesuirano, a čemu je svoj doprinos dala policija i sve službe.